ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju èlanka 41. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravimai slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 27/92.), Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici 3. lipnja 1992. godine utvrdila je proèišæeni tekst Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj.

Proèišæeni tekst Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj obuhvaæa Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". br. 65/91.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 27/92. u kojima je naznaèeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 016-02/91-01/02

Zagreb, 3. lipnja 1992.

Sabor Republike Hrvatske, temeljem èlanka 3., 14 i 15 Ustava Republike Hrvatske u želji:

da zaštiti i osigura ostvarivanje prava èovjeka i nacionalnih prava na najvišoj razini dostignutoj u demokratskim sredinama suvremene meðunarodne zajednice,

da omoguæi graðanima manje brojnih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina odnosno graðanima iste vjerske, rasne ili jeziène pripadnosti slobodno razvijanje njihovih posebnosti u okviru veèinske zajednice graðana ili veèinskih zajednica bez zloupotreba bilo od veèine bilo od manjine,

u skladu sa željom da Republika Hrvatska bude moderna, otvorena, demokratska èlanica obitelji europskih i svjetskih država, u kojoj se njezini graðani u uživanju njihovih graðanskih, politièkih i drugih prava neæe dijeliti po osnovi nacionalnosti, jeziku, vjeri, naslijeðenim ili prirodno uzrokovanim ljudskim obilježjima,

imajuæi na umu napore u meðunarodnoj zajednici, posebice Europske zajednice i Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Haagu radi rješenja otvorenih pitanja nastalih raspadom Jugoslavije i stvaranjem novih država na njezinu prostoru, odluèio je donijeti

USTAVNI ZAKON

o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj

(proèišæeni tekst)

Republika Hrvatska u skladu sa:

- Ustavom Republike Hrvatske,

- naèelima Povelje Ujedinjenih naroda,

- Opæom deklaracijom o pravima èovjeka, Meðunarodnim paktom o graðanskim i politièkim pravima, Meðunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,

- Završnim aktom Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, Pariškom poveljom za Novu Europu i drugim dokumentima KESS-a koji se odnose na prava èovjeka, osobito Dokumentom kopenhaškog sastanka KESS-a o ljudskoj dimenziji i Dokumentom moskovskog sastanka KESS-a o ljudskoj dimenziji,

- Konvencijom Vijeæa Europe za zaštitu prava èovjeka i temeljnih sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju,

- Meðunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencijom o spreèavanju i kažnjavanju zloèina genocida, Konvencijom o pravima djeteta,

obvezuje se na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda èovjeka i graðanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i meðunarodnoga pravnog poretka, svim svojim državljanima.

Republika Hrvatska priznaje i štiti ljudska prava i slobode, a posebice:

a) pravo na život (èlanak 21. Ustava Republike Hrvatske);

b) pravo da osobe ne budu izvrgnute muèenju ili nehumanom ili ponižavajuæem postupku (èlanak 23. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske);

c) pravo da osobe ne budu izvrgnute ropstvu ili prisilnom radu (èlanak 23. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske);

d) pravo na slobodu i osobnu nepovredivost (èlanak 22. Ustava Republike Hrvatske):

e) pravo na pravièno i javno saslušanje sa strane nepristranog suda i pravnoj odreðenosti kažnjivih djela i kazni (èlanak 29. i 31. Ustava Republike Hrvatske);

f) pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života, doma i pisama (èlanak 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske);

g) slobodu misli, savjesti i vjeroispovijedi (èlanak 38. i 40. Ustava Republike Hrvatske);

h) pravo na slobodu izražavanja (èlanak 38. Ustava Republike Hrvatske);

i) pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja (èlanak 42. i 43. Ustava Republike Hrvatske);

j) pravo na rad i slobodu rada (èlanak 54. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske);

k) pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji (èlanak 62. Ustava Republike Hrvatske);

l) pravo na djelotvoran pravni lijek odreðen zakonom i dostupan svim osobama èija su ljudska prava prekršena (èlanak 18. Ustava Republike Hrvatske) i

lj) sva ostala prava predviðena u meðunarodnim instrumentima i èlankom 1. ovoga zakona, ovisno jedino o iznimkama i ogranièenjima izloženim u tim instrumentima, te bez diskriminacije po spolu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijedi, politièkom i drugom uvjerenju, nacionalnom i društvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, vlasništvu, statusu naslijeðenom roðenjem ili po nekoj drugoj osnovi (èlanak 14. i 17. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske).

Republika Hrvatska štiti ravnopravnost etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina i potièe njihov svestrani razvoj.

Republika Hrvatska pomaže razvoj odnosa izmedu etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina sa narodom u njihovoj matiènoj državi radi unapreðivanja njihova nacionalnog, kulturnog i jeziènog razvoja.

Etnièke i nacionalne zajednice ili manjine imaju pravo na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja svojih nacionalnih i drugih interesa u skladu s Ustavom i ovim zakonom.

Etnièke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj imaju pravo na kulturnu autonomiju (èlanak 15. Ustava Republike Hrvatske).

Republika Hrvatska obvezuje se da æe pripadnicima svih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina osigurati:

a) puno poštivanje naèela nediskriminacije kako je predviðeno meðunarodnim instrumentima iz èlanka 1. ovoga zakona;

b) pravo zaštite od svake djelatnosti koja može ili koja bi mogla ugroziti njihov opstanak;

c) pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijest, javno i privatno korištenje jezika i pisma te obrazovanje;

d) zaštitu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima kao npr. uživanje politièkih i ekonomskih sloboda u društvenoj sferi, pristup medijima, te na polju obrazovanja i opæenito kulturnih pitanja;

e) pravo odluèivanja kojoj etnièkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini graðanin ili graðanka žele pripadati te uživanje svih prava u svezi s tim izborom, bilo pojedinaæno. bilo u udruženju s drugim osobama. To se pravo posebice odnosi na sluèajeve braka izmedu osoba koje pripadaju razlièitim etnièkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama, bez štete za osobe u pitanju.

Naèela iz stavka 1. ovoga èlanka primjenjuju se takoðer u korist Hrvata u opæinama gdje oni èine brojèanu veèinu u odnosu na jednu ili više drugih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Pripadnici svih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj mogu slobodno upotrebljavati, u privatnom i javnom životu, svoj jezik i pismo.

U opæinama u kojima pripadnici etnièke i nacionalne zajednice ili manjine èine veèinu u ukupnom broju stanovnika u službenoj uporabi æe biti uz hrvatski jezik i latinièno pismo i jezik i pismo te etnièke i nacionalne zajednice ili manjine.

Jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi službenu uporabu dvaju ili više jezika i pisama vodeæi raèuna o broju pripadnika i interesima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Slobodan je posjed i uporaba znamenja i simbola etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Kod službene uporabe znamenja i simbola etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina obvezatno se uz njih istièu odgovarajuæa znamenja i simboli Republike Hrvatske.

Ako se izvodi himna ili sveèana pjesma etnièke i nacionalne zajednice ili manjine, obvezatno se prije izvodi himna Republike Hrvatske.

Statutom jedinice lokalne samouprave može se propisati naèin korištenja nacionalne zastave i simbola etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu slobodno organizirati informativnu i izdavaèku djelatnost na vlastitome jeziku i pismu.

Republika Hrvatska i tijela lokalne samouprave financijski pomažu ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga èlanka sukladno svojim moguænostima.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu slobodno osnivati kulturna i druga društva radi oèuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta. Ta društva su autonomna, a Republika i tijela lokalne samouprave financijski pomažu njihov rad prema svojim moguænostima.

Republika Hrvatska štiti spomenièko blago i cjelokupnu kulturnu baštinu etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Kotarevi u kojima su pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u veèini imaju poseban položaj koji se ureðuje statutom u skladu s ovim zakonom.

Odgoj i obrazovanje

Odgoj i obrazovanje pripadnika etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj obavlja se u djeèjim vrtiæima i školama na njihovom jeziku i pismu, prema posebnim programima u kojima je primjereno sadržana njihova povijest, kultura i znanost, ukoliko to žele.

Odgoj i obrazovenje iz stavka 1. ovoga èlanka u dijelu koji nije u svezi s nacionalnom pripadnošæu polaznika provodi se u opsegu i sadržaju propisanom po nadležnom tijelu Republike Hrvatske za podruèje školstva.

Školski program èije izuèavanje predstavlja svezu s nacionalnom pripadnošæu polaznika utvrðuje tijelo iz stavka 2. ovoga èlanka na prijedlog Ureda Vlade Republike Hrvatske za meðunacionalne odnose.

U gradovima i drugim naseljenim mjestima izvan podruèja kotareva s posebnim statutom (èlanak 21.), u kojima etnièke i nacionalne zajednice ili manjine èine relativnu veèinu stanovništva, ako to dopušta broj polaznika, ustanovit æe se zasebna školska ustanova ili zasebna školska odjeljenja s nastavom na jeziku i pismu te etnièke i nacionalne zajednice ili manjine, ukoliko to žele.

U sluèaju da se ne mogu, zbog malog broja polaznika, formirati škole ili odjeljenja po kriterijima iz stavka 1. ovoga èlanka, organizirat æe se u okviru zasebnog školskog odjeljenja nastava predmeta èiji je program u svezi s nacionalnom pripadnošæu polaznika (jezik i književnost, povijest i dr.) koju æe održavati uèitelji i profesori iste nacionalne pripadnosti kao i polaznici ako to žele roditelji polaznika.

U gradovima i naseljenim mjestima izvan podruèja kotareva s posebnim statutom, iz kojih je u drugom svjetskom ratu i poslije drugog svjetskog rata autohtono stanovništvo ostalih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina bilo protjerano u matiène zemlje ili se vodila politika iseljavanja u matiène zemlje, može se uvesti u školsku nastavu fakultativno uèenje stranog jezika, od IV razreda osnovnog do kraja srednjoškolskog obrazovanja, kao strani jezik, jezik te etnièke i nacionalne zajednice ili manjine, neovisno na postotak koji te etnièke i nacionalne zajednice ili manjine imaju u stanovništvu na tom podruèju.

U gradovima i naseljenim mjestima izvan podruèja kotareva s posebnim statutom, u cilju zaštite kolektivnih prava autohtonih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina, poduzimat æe se mjere posebne zaštite u sudjelovanju u javnim poslovima, obrazovanju, kulturi, duhovnom i vjerskom životu te pristupu javnim medijima bez obzira na njihov udjel u ukupnom stanovništvu.

Mjere iz stavka 4. ovog èlanka poduzimat æe se sve do ponovne uspostave sustava vlastitih organizacija radi njegovanja i unapreðivanja nacionalnih posebnosti, kulture i odgojno-obrazovnih institucija manjinskih zajednica u prijašnjem opsegu.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva uz sredstva opæine u potrebnom obujmu radi ostvarenja programa utvrðenih u èlanku 14. ovoga zakona.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu osnivati privatne vrtiæe, škole i druga uèilišta.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu u Saboru i Vladi Republike Hrvatske te tijelima vrhovne sudbene vlasti.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina èiji je udio u stanovništvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati ukupno pet zastupnika u Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske.

Zastupnici iz stavka 2. ovoga èlanka predstavnici su svih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji su ih izabrali i dužni su štititi njihove interese.

Naèin izbora i opoziva zastupnika iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka uredit æe se zakonom i drugim propisima kojima se ureðuju izbori u Republici Hrvatskoj.

Zastupljenost etnièke i nacionalne zajednice ili manjine iz stavka 1. ovoga èlanka u drugim tijelima državne vlasti Republike Hrvatske osigurava se zakonom o ustrojstvu državne vlasti.

Pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu odreðene jedinice lokalne samouprave.

Pravo iz stavka 1. ovoga èlanka osigurava se zakonom kojim se ureðuje lokalna samouprava i statutom jedinice lokalne samouprave.

U svrhu provedbe odredaba ovoga zakona o pravu etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina na kulturu, obrazovanje, pristup javnim medijima i ostvarivanje njihovog razmjernog udjela u javnim službama i drugim institucijama u ovim podruèjima, Vlada Republike Hrvatske ima Ured za meðunacionalne odnose.

Za podruèje jedne ili više opæina, odnosno kotara u kojima broj pripadnika etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina i njihov interes to zahtijeva, Vlada Republike Hrvatske osnovat æe podruèni ured za meðunacionalne odnose.

Kotarevi (podruèja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem (u daljem tekstu: "kotarevi s posebnim statutom") u kojima pripadnici pojedine etnièke i nacionalne zajednice ili manjine, prema popisu stanovništva iz 1981. godine, èine natpoloviènu veèinu imaju unutar sustava lokalne samouprave Republike Hrvatske, poseban statut.

Ustrojstvo kotareva s posebnim statutom ne smije biti u suprotnosti s ustavnim ureðenjem Republike Hrvatske kao jedinstvene i nedjeljive države.

Na kotareve s posebnim statutom i opæine u njihovom sastavu primjenjuju se odredbe zakona o lokalnoj samoupravi, ukoliko ovim zakonom nije drugaèije odreðeno.

Podruèja kotareva iz èlanka 21., stavak 1. su podruèja koja èine opæine: Dvor, Glina, Hrvatska Kostajnica, Vojniæ, Vrginmost, Benkovac, Donji Lapac, Graèac, Knin, Obrovac i Titova Korenica.

Granice opæina iz stavka 1. ovoga èlanka su utvrðene Zakonom o podruèjima opæina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 39/62., 5/63., 13/65., 54/65., 27/67., 6/68., 20/68., 21/68., 30/70., 44/70., 11/73., 6/74., 42/74., 1/75., 9/78., 31/80., 40/81., 5/86.. 27/88. i 47/90.) i to odredbama citiranoga zakona koje su bile na snazi 30. svibnja 1990. godine.

Opæine iz prethodnog stavka i to: opæine Knin, Obrovac, Benkovac, Graèac, Titova Korenica i Donji Lapac - èine autonomni kotar Knin, a opæine: Glina, Vrginmost, Hrvatska Kostajnica, Dvor na Uni i Vojniæ - èine autonomni kotar Glina.

Skupština kotara i opæine s posebnim statutom i njeno izvršno vijeæe bira se odnosno imenuje se temeljem naèela razmjerne zastupljenosti stanovnika obzirom na njihovu etnièku i nacionalnu odnosno manjinsku pripadnost.

Naèelo iz stavka 1. ovoga èlanka primjenjuje se i na tijela ustanova, kao i tijela s javnim ovlastima, te namještenike koji su zaposleni u njima.

Propisi i odluke koje donosi skupština kotara i opæine s posebnim statutom i njena izvršna i druga tijela moraju štititi nacionalna prava, položaj i interese Hrvata te pripadnika drugih etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje žive na njenom podruèju.

U kotarevima i opæinama s posebnim statutom Hrvati i ostali stanovnici imaju ista prava i obveze kao i pripadnici etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji èine veèinu stanovništva na podruèju kotara i opæine s posebnim statutom, te i sva posebna prava i obveze koja se ovim zakonom utvrðuju za pripadnike etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Djelokrug i ustrojstvo kotara s posebnim statutom

Izvorni djelokrug

Kotar s posebnim statutom samostalan je u odluèivanju i upravljanju poslovima iz izvornog djelokruga utvrðenog ovim zakonom.

U izvornom djelokrugu kotara s posebnim statutom je:

1. usklaðivanje racionalnog korištenja i ureðenja prostora i prostornog razvoja na podruèju kotara;

2. poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti, u skladu s opæom gospodarskom politikom Republike;

3. briga za zadovoljavanje zajednièkih interesa stanovništva na podruèju kotara s posebnim položajem u izgradnji i održavanju infrastrukturne mreže i drugih komunalnih objekata i djelatnosti od važnosti za kotar;

4. zaštita prirode i okoliša na podruèju kotara;

5. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje zajednièkih interesa graðana u podruèju kulture, a osobito èuvanja i zaštite kulturnog blaga od interesa za etnièku i nacionalnu zajednicu ili manjinu, poticanje kulturne i znanstvene djelatnosti, osnivanje i održavanje muzeja, znanstvenih i drugih knjižnica, kazališta i glazbenih sastava koji njeguju tradicije te etnièke i nacionalne zajednice ili manjine;

6. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje potreba stanovništva u zdravstvenoj i klimatsko-rehabilitacijskoj zaštiti te socijalnoj skrbi koja zahtijeva solidarno zadovoljavanje, u skladu s posebnim propisima;

7. osiguravanje uvjeta za zadovoljavanje zajednièkih interesa stanovništva kotara u srednjoškolskom obrazovanju te znanosti i upotrebi suvremene tehnologije;

8. osiguravanje javnog reda i mira te sigurnosti prometa na podruèju kotara;

9. posebna briga o ostvarivanju ljudskih, graðanskih i etnièkih prava svih stanovnika te posebna zaštita stanovnika koji se etnièki i nacionalno razlikuju od veèinske etnièke i nacionalne zajednice ili manjine;

10. osnivanje službi i organizacija kotara s posebnim statutom za obavljanje poslova iz izvornog djelokruga

Opæine u sastavu kotara samostalno odluèuju u upravljanju poslovima iz izvornog djelokruga kotara koje im prenese skupština kotara.

Tijela kotara s posebnim statutom neposredno izvršavaju zakone i propise središnjih tijela državne vlasti (preneseni djelokrug), osim ukoliko je za obavljanje tih poslova ustanovljeno podruèno tijelo državne vlasti Republike Hrvatske.

U poslovima iz prenesenog djelokruga tijela kotara djeluju temeljem uputa Vlade i središnjih tijela državne uprave Republike Hrvatske.

Za zakonito i struèno obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga èlanka odgovorni su predsjednik skupštine kotara i predsjednik izvršnog vijeæa skupštine kotara.

Kotarska tijela i službe

Tijela kotara s posebnim statutom su:

- skupština kotara,

- izvršno vijeæe skupštine kotara,

- predsjednik skupštine kotara i

- kotarski (okružni) sud.

Nadležnost skupštine kotara

Skupština kotara s posebnim statutom osobito:

- razmatra i odluèuje o svim pitanjima od znaèenja za politièki, gospodarski, kulturni i društveni život i razvoj podruèja kotara;

- donosi planove razvoja, urbanistièke i druge prostorne planove kad je na to zakonom ovlaštena; kotarski proraèun i završni raèun, osniva kotarske fondove, donosi odnosno potvrðuje financijske planove i završne raèune kotarskih fondova;

- osniva javna i druga poduzeæa i ustanove od kotarskog znaèenja:

- osniva zdravstvene, socijalne, kulturne, znanstvene i školske ustanove kotarskog znaèenja;

- bira, imenuje i razrješava, u skladu sa zakonom i statutom, predsjednika skupštine i njegovog zamjenika, predsjednika radnih tijela, direktore i ravnatelje javnih poduzeæa i druge osobe odreðene zakonom;

- osniva kotarske službe i organizacije koje obavljaju poslove od interesa za kotar.

Propisi, opæi akti i odluke

Skupština kotara samostalno donosi slijedeæe propise i opæe akte:

- Statut kotara,

- kotarski proraèun i završni raèun,

- odluku o osnivanju kotarskih fondova i završne raèune kotarskih fondova,

- odluku o osnivanju javnih poduzeæa, te kotarskih ustanova za podruèje školstva, zdravstva, znanosti, socijalne skrbi i športa,

- planove razvoja i urbanistièke planove.

Kotarska skupština ima ovlaštenja donositi propise, u skladu sa zakonom u slijedeæim oblastima:

1. ureðenja kotarskih ureda i njihovih namještenika,

2. zaštitu i oèuvanje povijesne i umjetnièke narodne baštine,

3. lokalnih obièaja i navika te kulturnih ustanova,

4. zaštite okoliša,

5. obrta i kuène djelatnosti,

6. sajmova i tržnica,

7. preventivne djelatnosti i prve pomoæi u opæim nesreæama,

8. rudnika, kamenoloma, mineralnih i termalnih voda.

9. lova i ribolova,

10. parkova za zaštitu flore i faune, osim nacionalnih parkova.

11. održavanje prohodnosti lokalnih puteva, vodovoda i javnih radova od kotarskog znaèenja,

12. komunikacija i transporta od kotarskog interesa,

13. turizma i hotelijerstva,

14. agrikulture, šuma, stanica za obranu od tuèe, melioracije,

15. pomoæi i dobrotvorstva,

16. djeèjih vrtiæa,

17. školske izgradnje.

Kotarska skupština donosi i druge propise i opæe akte te odluke na koje je ovlaštena zakonom.

Sastav kotarske skupštine, njenog izvršnog vijeæa, na èin izbora, djelokrug i naèin rada, utvrðuje skupština kotara statutom kotara u skladu s ovim zakonom, zakonom o lokalnoj samoupravi i izbornim zakonom.

Odbornici skupštine kotara s posebnim statutom poslije verifikacije mandata polažu prisegu èiji sadržaj utvrðuje Sabor Republike Hrvatske.

Predsjednika skupštine kotara bira i razrješava skupština kotara, a potvrðuje Vlada Republike Hrvatske.

Predsjednik skupštine Kotara predstavlja kotar s posebnim statutom i predstavnik je vlasti Republike Hrvatske u kotaru s posebnim statutom.

Propisi i odluke koje donosi skupština kotara s posebnim statutom moraju u cijelosti poštivati suverenitet, neovisnost i meðunarodni subjektivitet Republike Hrvatske.

Ustavni sud Republike Hrvatske može pokrenuti postupak za utvrðivanje ustavnosti i zakonitosti propisa donesenih od skupštine kotara s posebnim statutom i provedbenih propisa njenog izvršnog vijeæa te drugih tijela koja se po odredbama ovoga zakona mogu osnivati na njegovom podruèju u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

Izvršna tijela skupštine kotara s posebnim statutom i tijela koja imaju javne ovlasti, provode propise Republike Hrvatske, županije u èijem su sastavu i skupštine kotara.

U sluèaju dvojbe koje propis se ima primijeniti, odluèuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

Sudsku kontrolu zakonitosti pojedinaènih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti iz stavka 1. ovoga èlanka obavlja Upravni sud Republike Hrvatske.

Kotarske službe

Skupština kotara, u skladu sa zakonom i statutom kotara, osniva kotarske službe i organizacije za obavljanje upravnih i struènih poslova iz izvornog djelokruga kotara s posebnim statutom.

Na radna prava i položaj zaposlenih (namještenika) u kotarskim službama i organizacijama primjenjuju se opæi propisi o radnim odnosima.

Aktom o osnivanju kotarskih službi i organizacija iz stavka 1. ovoga èlanka uredit æe se naèin upravljanja te postupak i naèin utvrðivanja odgovornosti èelnika službi odnosno organizacija predsjedniku skupštine kotara i predsjedniku izvršnog vijeæa.

Kotarski (okružni) i opæinski sud

Na podruèjima s posebnim samoupravnim statutom osnivaju se opæinski i kotarski (okružni) sudovi. Opæinski sudovi osnivaju se za podruèje jedne ili više opæina. a kotarski (okružni) za podruèje kotara.

Opæinski sudovi sude i u predmetima izvornog djelokruga kotara.

Kotarski (okružni) sudovi sude i u drugom stupnju o predmetima iz izvornog djelokruga kotara.

Sudovi iz stavka 2. i 3. imaju posebne odjele za odluèivanje o predmetima iz izvornog djelokruga.

Suce posebnog odjela iz prethodnog èlanka bira i razrješava na prijedlog opæinske, odnosno kotarske skupštine Republièko sudbeno vijeæe.

Ako Republièko sudbeno vijeæe ne prihvati prijedlog skupštine kotara ili opæine za izbor i razrješenje suca iz stavka 1. ovoga èlanka, dužno je obrazložiti svoju odluku.

Suci opæinskog i kotarskog suda prije stupanja na dužnost polažu prisegu kao i suci svih drugih sudova Republike Hrvatske.

Nacionalni sastav sudaca i namještenika opæinskih i kotarskih (okružnih) sudova mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovništva na podruèju opæine, odnosno kotara s posebnim statutom.

Odluke sudova iz èlanka 38. donose se u ime Republike Hrvatske.

Protiv drugostepene pravomoæne odluke posebnog odjela kotarskog (okružnog) suda može se uložiti izvanredni pravni lijek Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a ako je odlukom povrijeðeno jedno od Ustavom i ovim zakonom utvrðeno ljudsko pravo i sloboda može, se podnijeti tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Sukob nadležnosti s posebnim odjelom opæinskih ili kotarskih (okružnih) sudova rješava Vrhovni sud Republike Hrvstske.

Policijska uprava

U kotaru s posebnim statutom osniva se policijska uprava.

Policijska uprava obavlja sve poslove zaštite javnog reda i mira na podruèju kotara s posebnim statutom, poslovesigurnosti prometa, poslove voðenja javnih evidencija, kao i izdavanje uvjerenja i svjedodžbi iz tih evidencija i druge unutarnje poslove povjerene im zakonom.

Policijskoj upravi iz stavka 2. ovoga èlanka može se zakonom povjeriti obavljanje i drugih poslova, osim poslova zaštite ustavnog poretka, osiguranja i kontrole prelaženja državne granice.

Nacionalni sastav zaposlenih u policijskoj upravi mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovništva na podruèju kotara s posebnim statutom.

U gradovima i drugim naseljenim mjestima nacionalni sastav policijskih djelatnika mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovništva.

Naèelnika policijske uprave imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog skupštine kotara s posebnim statutom.

Ostale èelnike i ovlaštene osobe policijske uprave imenuje i razrješava ministar unutarnjih poslova na prijedlog skupštine kotara s posebnim statutom.

Tijela iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka imenovat æe predložene osobe ukoliko ispunjavaju zakonom i drugim propisom odreðene uvjete za izbor, imenovanje odnosno postavljenje.

Povjerenik Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske za kotar s posebnim statutom imenuje svog povjerenika.

Povjerenik Vlade predstavlja Vladu Republike Hrvatske pred tijelima kotara s posebnim statutom, obavještava Vladu o provoðenju odluka Vlade Republike Hrvatske kao i odredaba ovoga zakona i drugih propisa kojima su ureðena prava etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske može raspustiti skupštinu kotara s posebnim statutom i njeno izvršno vijeæe ako ova svojim odlukama i drugim aktima krše:

- Ustav i zakone Republike Hrvatske, a posebno ako se time onemoguæava ostvarivanje ustavnih i zakonskih prava graðana ili ih se dovodi u neravnopravni položaj,

- suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

U sluèajevima iz stavka 1. ovoga èlanka skupština kotara može pokrenuti u roku od 48 sati postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Predsjednika Republike kod Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske skupština kotara i njeno izvršno vijeæe mogu donositi samo odluke koje ne trpe odgodu ili zbog èijeg bi nedonošenja mogle nastupiti štetne posljedice veæih razmjera.

Kad je temeljem odredbe prethodnog èlanka raspuštena skupština kotara ili njeno izvršno vijeæe, novi izbori za skupštinu kotara moraju se održati u roku od tri mjeseca od odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, odnosno novo izvršno vijeæe mora biti izabrano u roku od 30 dana.

Odgoj i obrazovanje

Odgoj i obrazovanje pripadnika etnièke i nacionalne zajednice ili manjine u kotarima s posebnim statutom, ukoliko to žele, obavlja se u djeèjim vrtiæima i školama na njihovom jeziku i pismu prema posebnim programima u kojima je primjereno sadržana njihova povijest, kultura i znanost.

Odgoj i obrazovanje pripadnika hrvatskog naroda u kotarima s posebnim statutom obavlja se u posebnim vrtiæima i školama ili posebnim odjelima škola i vrtiæa na hrvatskom jeziku i latiniènom pismu.

Odgojne i nastavne ustanove iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka financiraju se u opsegu i prema mjerilima koja su na snazi na cijelom podruèju Republike Hrvatske.

Na podruèju kotara s posebnim statutom nastavni program u školama provodi se u dijelu koji nije u svezi s nacionalnom pripadnošæu polaznika u opsegu i sadržaju propisanom od tijela Republike Hrvatske za podruèje školstva.

Školski program èije izuèavanje predstavlja svezu s nacionalnom pripadnošæu polaznika utvrðuje se u skladu s odredbom iz èlanka 14., stavka 3. ovoga zakona.

Ostale odredbe

Toponimi u naseljima u kotarevima s posebnim statutom ispisuju se u prvom redu hrvatskim jezikom i latiniènim pismom, a u drugom redu jezikom i pismom etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Sve pokretnine i nekretnine, osim onih koje su po odredbama posebnih zakona vlasništvo Republike Hrvatske, a koje pripadaju opæinama i kotarevima s posebnim statutom kao i prava koja im pripadaju, vlasništvo su opæina i kotareva s posebnim statutom.

Vlasništvo iz stavka 1. ovoga èlanka, prava i obveze kao i udjeli i ostalih ovlaštenika, moraju se evidentirati u javnim knjigama.

Prihodi opæina i kotareva s posebnim statutom su:

1. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasništvu,

2. prihodi od poduzeæa, agencija, ustanova i drugih organizacija u njihovom vlasništvu,

3. posebni opæinski i kotarski porezi i takse, u skladu s posebnim zakonom,

4. prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasništvu,

5. darovi, nasljedstva i legati,

6. pomoæ i dotacije Republike Hrvatske predviðene državnim proraèunom odnosno posebnim zakonom i drugi prihodi utvrðeni zakonom.

Prihodi i rashodi opæine i kotara s posebnim statutom utvrðuju se u godišnjem proraèunu.

Na izradu, donošenje, izvršenje, izmjene, privremena financiranja, stalnu rezervu i posebne raèune opæine i kotara s posebnim statutom, zakljuèni raèun godišnjeg proraèuna kao i na pozajmljivanje i davanje na zajam primjenjuju se propisi o financiranju javnih potreba.

Skupština opæine i kotara s posebnim statutom nadzire sveukupno materijalno i financijsko poslovanje.

U svrhu provoðenja nadzora nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga èlanka skupština opæine, odnosno kotara može u skladu sa statutom, izabrati nadzorni odbor. Nadzor se obavlja najmanje èetiri puta godišnje i jedanput nenajavljeno.

O rezultatima nadzora izvješæuje se skupština opæine, odnosno kotara i Povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Raspodjela imovine, prihoda i rashoda izmedu opæina i kotara s posebnim statutom ureðuje se ugovorom izmeðu kotara i opæina u njihovom sastavu.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove financija nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja kotara s posebnim statutom, odnosno opæine u sastavu kotara.

Tijelo iz stavka 1. ovoga èlanka obustavit æe od izvršenja, poništiti odnosno ukinuti nezakoniti akt materijalnog odnosno financijskog poslovanja opæine, odnosno kotara i pokrenuti postupak protiv odgovorne osobe.

Republika Hrvatska æe sklopiti meðunarodni ugovor radi nadzora nad provedbom odredaba ovoga zakona o kotarima s posebnim statutom.

Meðunarodno tijelo ustanovljeno temeljem ugovora iz stavka 1. ovoga èlanka stalno æe nadzirati primjene odredbi o kotarima s posebnim statutom.

Tijelo iz stavka 2. ovoga èlanka podnosit æe izvješæa i preporuke svim zainteresiranim stranama.

Republika Hrvatska provest æe preporuke tijela iz prethodnog stavka.

U sluèaju spora o provoðenju preporuke zatražit æe se odluka Suda za prava èovjeka.

Republika Hrvatska suraðivat æe i savjetovati se, izravno ili putem mješovitih odbora, sa vladama i institucijama zainteresiranih država radi što potpunijeg ostvarivanja prava èovjeka i prava etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Svaki graðanin Republike Hrvatske može se obratiti Sudu za prava èovjeka nakon iscrpljivanja svih raspoloživih unutarnjih pravnih lijekova u predmetima iz podruèja ljudskih prava i sloboda i prava i položja etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja su zajamæena Ustavom Republike Hrvatske, meðunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ovim zakonom ili drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Dok se ne osnuje Sud za prava èovjeka na temelju ugovora izmeðu svih država nastalih na podruèju bivše SFR Jugoslavije, ustanovljuje se Privremeni sud za prava èovjeka.

Privremeni sud iz prethodnog stavka sastoji se od predsjednika i èetiri èlana koji su visokomoralnog karaktera i koji moraju posjedovati kvalifikacije što se traže za izbor u visoku sudsku službu ili su priznati pravni struènjaci. Predsjednika i dva èlana bira Predsjedništvo Europske zajednice iz reda državljana svojih èlanica, a dva èlana bira Sabor Republike Hrvatske izmeðu svojih državljana.

Opæina i kotar s posebnim statutom može podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tužbu, ao smatra da su aktom ili radnjom tijela državne vlasti Republike Hrvatske, povrijeðene slobode i prava èovjeka i etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina zajamèenih ovim zakonom.

Zabranjeno je i kažnjivo po kaznenom zakonu Republike Hrvatske svako djelovanje, poticanje, organiziranje ili pomaganje djelatnosti koje bi mogle ugroziti opstanak neke etnièke i nacionalne zajednice ili manjine, izazvati nacionalnu mržnju, dovesti do diskriminacije ili stavljanja u neravnopravan položaj.

Kada su ovim Ustavnim zakonom opæe zakonodavstvo i ovlasti predviðeni ili se primjenjuju na podruèjima koje on ureðuje, ne smiju se primjenjivati na naèin koji bi narušavao osnovni sadržaj ljudskih prava i sloboda i prava nacionalnih ili etnièkih zajednica ili manjina koja su zaštiæena ovim Ustavnim zakonom.

U skladu sa èlankom 134. Ustava Republike Hrvatske i ovim zakonom, ne mijenja se niti ukida ni jedno od prava koje je Republika Hrvatska neposredno ili kao pravni sljednik bivše SFRJ preuzela ili æe preuzeti meðunarodnim ugovorima (Osimski sporazum i dr.) niti ogranièuje njihovo ostvarivanje.

Uz priuzdrža.j naèela kodificiranih èlancima 34. - 38. Beèke konvencije o pravu ugovora iz 1948. godine, odredbe ovog Ustavnog zakona primjenjivat æe se i tumaèiti u skladu sa sporazumima koji su sklopljeni s Organizacijom ujedinjenih naroda.