ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju èlanka 80. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996., donio je

ODLUKU

O PROGLAŠENJU USTAVNOG ZAKONA O SURADNJI REPUBLIKE HRVATSKE S MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM

Proglašava se i stupa na snagu Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Meðunarodnim kaznenim sudom kojeg je donio Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996. godine.

Klasa: 012-01/96-01/02
Zagreb, 19. travnja 1996.

ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

USTAVNI ZAKON

O SURADNJI REPUBLIKE HRVATSKE S MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM

Ovim Ustavnim zakonom ureðuje se suradnja Republike Hrvatske s Meðunarodnim kaznenim sudom za teška kršenja meðunarodnog humanitarnog prava poèinjena na podruèju bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljnjem tekstu: Meðunarodni kazneni sud), te izvršavanje obveza koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz Rezolucije Vijeæa sigurnosti br. 827. (1993), Statuta i Pravila o postupku i dokazima Meðunarodnoga kaznenog suda.

Pod Meðunarodnim kaznenim sudom razumijeva se sud osnovan Rezolucijom 827. (1993) Vijeæa sigurnosti Ujedinjenih naroda radi suðenja osobama odgovornima za teška kršenja meðunarodnoga humanitarnog prava poèinjena na podruèju bivše Jugoslavije od 1991. godine.

Nositelj suradnje s Meðunarodnim kaznenim sudom u ime Republike Hrvatske je Vlada Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom osnovati posebna tijela radi obavljanja poslova suradnje s Meðunarodnim kaznenim sudom. U odluci o osnivanju takvog tijela pobliže æe se odrediti njegove zadaæe i ovlasti.

Državna tijela Republike Hrvatske suraðuju s Meðunarodnim kaznenim sudom putem Vlade Republike Hrvatske, ako Vlada Republike Hrvatske ne odluèi drukèije. Suradnja s Meðunarodnim kaznenim sudom odvija se na hrvatskom jeziku, a iznimno i na jednom od službenih jezika Meðunarodnoga kaznenog suda.

Zahtjev za suradnju ili izvršenje pojedinih odluka Meðunarodnoga kaznenog suda dostavlja se Vladi Republike Hrvatske.

Zahtjevu za suradnju ili izvršenje odluke Meðunarodnoga kaznenog suda Republika Hrvatska udovoljit æe ako je zahtjev ili odluka utemeljena na odgovarajuæim odredbama Statuta i Pravila o postupku i dokazima Meðunarodnoga kaznenog suda i ako nije u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske.

Zahtjev za suradnju i izvršenje odluke Meðunarodnoga kaznenog suda, koji udovoljava zahtjevima iz stavka 2. ovoga èlanka, Vlada Republike Hrvatske dostavlja nadležnom državnom tijelu radi izvršenja.

Državna tijela nadležna za postupanje po zahtjevu za suradnju Meðunarodnoga kaznenog suda obavljaju pojedine radnje kojima se ta suradnja ostvaruje na naèin propisan zakonom Republike Hrvatske.

Stvarna i mjesna nadležnost sudova i drugih državnih tijela koja postupaju po zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda za suradnju odreðuje se prema pravilima koja vrijede za odreðivanje nadležnosti u kaznenom postupku, odnosno u drugom postupku u kojem se obavlja radnja kojom se ostvaruje suradnja, ako ovim Ustavnim zakonom nije drukèije odreðeno.

Državno tijelo koje u pojedinom sluèaju obavlja odreðene poslove suradnje, odnosno izvršava odluku Meðunarodnoga kaznenog suda podnijet æe Vladi Republike Hrvatske cjelovito izvješæe o obavljenim poslovima suradnje ili o izvršenju odluke odmah, a najkasnije u roku od 3 dana.

Državno tijelo iz stavka 1. ovoga èlanka, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske ili ako ocijeni da za to postoji potreba, izvješæivat æe Vladu Republike Hrvatske o tijeku suradnje ili izvršenja odluke Meðunarodnoga kaznenog suda.

Državno tijelo koje tijekom obavljanja pojedinih poslova suradnje ili izvršenja odluke Meðunarodnoga kaznenog suda utvrdi da suradnja ili izvršenje odluke nije moguæe zbog pravnih ili drugih zapreka, izvijestit æe o tome Vladu Republike Hrvatske.

Sudovi i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga èlanka izvješæuju Vladu Republike Hrvatske o poslovima suradnje ili izvršenju odluke Meðunarodnoga kaznenog suda putem Ministarstva pravosuða Republike Hrvatske.

Radi uèinkovitog ostvarivanja suradnje Republike Hrvatske i Meðunarodnoga kaznenog suda, Vlada Republike Hrvatske može odobriti da Meðunarodni kazneni sud ima ured na podruèju Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske može odlukom kojom se odobrava osnivanje ureda ili posebnim ugovorom odrediti uvjete rada ureda iz stavka 1. ovoga èlanka.

Meðunarodni kazneni sud i njegov tužitelj uz odobrenje Vlade Republike Hrvatske mogu na podruèju Republike Hrvatske poduzimati pojedine radnje radi otkrivanja zloèina iz svojega djelokruga, osim mjera prisile i drugih radnji koje ogranièavaju temeljna prava i slobode graðana.

Predstavnicima Meðunarodnoga kaznenog suda odobrit æe se nazoènost na glavnoj raspravi suda u Republici Hrvatskoj u postupku zbog kaznenog djela iz djelokruga Meðunarodnoga kaznenog suda te æe im se dopustiti uvid u spis predmeta i na njihov zahtjev dostaviti primjerak presude.

Na obrazloženi zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda ustupit æe mu se kazneni postupak koji se vodi pred sudovima u Republici Hrvatskoj protiv okrivljenika za kazneno djelo koje je prema Statutu Meðunarodnoga kaznenog suda u njegovu djelokrugu.

Rješenje o ustupanju kaznenog progona i kaznenog postupka donosi vijeæe nadležnoga županijskog suda sastavljeno od tri suca. Vijeæe æe odbiti zahtjev za ustupanje kaznenog progona i kaznenog postupka ako se zahtjev ne odnosi na istog okrivljenika i isto kazneno djelo, ili ako je okrivljenik za to kazneno djelo veæ presuðen pravomoænom presudom suda u Republici Hrvatskoj. Iznimno, kazneni postupak dovršen pravomoænom presudom ustupit æe se Meðunarodnom kaznenom sudu ako se zahtjev odnosi na ponavljanje postupka pred Meðunarodnim kaznenim sudom prema odredbama èlanka 10. stavka 2. Statuta Meðunarodnoga kaznenog suda.

Na sjednicu vijeæa iz stavka 2. ovoga èlanka pozivaju se državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj, koji na sjednici mogu iznijeti svoja stajališta i prijedloge glede zahtjeva Meðunarodnoga kaznenog suda za ustupanje kaznenog progona i kaznenog postupka. Sjednica vijeæa održat æe se i ako pozvane osobe nisu nazoène. Sjednica vijeæa održat æe se i u sluèaju ako je okrivljenik u bijegu ili je nedostupan sudu.

Na rješenje o ustupanju kaznenog progona i kaznenog postupka Meðunarodnom kaznenom sudu državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana. Žalba zadržava izvršenje.

O žalbi iz stavka 4. ovoga èlanka odluèuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeæu sastavljenom od pet sudaca.

Odluèujuæi povodom žalbe, vijeæe Vrhovnog suda Republike Hrvatske može rješenjem potvrditi, ukinuti ili preinaèiti prvostupanjsko rješenje.

Po pravomoænosti rješenja o ustupanju kaznenog progona i kaznenog postupka, rješenje se zajedno sa spisom predmeta putem Ministarstva pravosuða dostavlja Vladi Republike Hrvatske koja ga prosljeðuje Meðunarodnom kaznenom sudu.

Nakon pravomoænosti rješenja kojim se ustupa kazneni postupak, neæe se protiv okrivljenika za isto kazneno djelo pokretati postupak, a postupak koji je u tijeku obustavit æe se. Kada je presuda suda u Republici Hrvatskoj postala pravomoæna, neæe se izvršiti, a ako je izvršenje u tijeku, bit æe prekinuto danom kada okrivljenik bude predan Meðunarodnom kaznenom sudu.

Kazneni postupak koji se vodio pred sudom u Republici Hrvatskoj, a obustavljen je radi ustupanja kaznenog postupka Meðunarodnom kaznenom sudu, može se ponoviti pred nadležnim sudom Republike Hrvatske, ako Meðunarodni kazneni sud nije svojom presudom odluèio o krivnji okrivljenika za jedno ili više kaznenih djela za koja se u Republici Hrvatskoj vodio kazneni postupak. U tom sluèaju može se izvršiti pravomoæna presuda suda u Republici Hrvatskoj ili nastaviti izvršenje presude koje je prekinuto, kao i zapoèeti kazneni progon u sluèaju kada do njegova pokretanja nije došlo zbog toga što je postupak voðen pred Meðunarodnim kaznenim sudom.

Kada su presudom Meðunarodnoga kaznenog suda obuhvaæena samo neka kaznena djela za koja postoji pravomoæna presuda suda u Republici Hrvatskoj, sud Republike Hrvatske izmijenit æe presudu glede kazne, primjenjujuæi na odgovarajuæi naèin odredbe Zakona o kriviènom postupku koje se odnose na izmjenu presude prema pravilima o ponavljanju postupka.

Okrivljeniku o èijoj je krivnji odluèio Meðunarodni kazneni sud, ne može se za isto kazneno djelo suditi u Republici Hrvatskoj, niti se može izvršiti prijašnja presuda suda u Republici Hrvatskoj koja se odnosi na to kazneno djelo.

Na zahtjev državnog odvjetnika ili okrivljenika kojemu je sudio Meðunarodni kazneni sud, preinaèit æe se presuda suda u Republici Hrvatskoj za isto kazneno djelo, odgovarajuæom primjenom odredaba Zakona o kriviènom postupku koje se odnose na izmjenu presude prema pravilima o ponavljanju postupka.

O zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda za uhiæenje odreðene osobe, koja je okrivljenik pred tim sudom, odluèuje naredbom istražni sudac nadležnog županijskog suda. Naredbu o uhiæenju izvršavaju redarstvene vlasti.

Istražni sudac odluèuje naredbom i o zahtjevu tužitelja Meðunarodnoga kaznenog suda da se osumnjièenik uhiti iz razloga hitnosti prema èlanku 40. Pravila o postupku i dokazima Meðunarodnoga kaznenog suda. U tom sluèaju uhiæenik može biti zadržan najdulje 48 sati i po proteku toga roka mora biti pušten na slobodu ako Meðunarodni kazneni sud ne zatraži njegovu predaju.

Redarstvene vlasti uhitit æe okrivljenika i bez naredbe istražnog suca ako je za okrivljenikom raspisana tjeralica nadležnog tijela Republike Hrvatske ili Meðunarodnoga kaznenog suda.

Redarstvene vlasti dužne su odmah uhiæenika dovesti pred istražnog suca nadležnoga županijskog suda koji odluèuje o pritvaranju okrivljenika ili njegovu puštanju na slobodu. Pritvor odreðen rješenjem istražnog suca može trajati najdulje dva mjeseca, nakon èega se pritvor može produljiti samo odlukom vijeæa nadležnoga županijskog suda.

Pritvor može odrediti i vijeæe županijskog suda tijekom postupka u kojem odluèuje o zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se okrivljenik preda ili da mu se ustupi kazneni progon i kazneni postupak. Na temelju rješenja vijeæa pritvor može trajati do dva mjeseca, s tim da se pritvor može produljivati u postupku preispitivanja postojanja razloga za pritvor prema odredbi èlanka 14. stavka 3. ovoga Ustavnog zakona.

Istražni sudac ili vijeæe županijskog suda donijet æe rješenje o pritvoru okrivljenika ako postoji zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se okrivljenik preda i ako postoji neki od razloga za odreðivanje pritvora koji je predviðen u èlanku 182. stavku 1. i 2. Zakona o kriviènom postupku ("Narodne novine", br. 34/93. - proèišæeni tekst, 38/93., 25/94. i 28/96.). Prije donošenja rješenja o pritvoru istražni æe sudac obvezno ispitati okrivljenika, a može pozvati državnog odvjetnika da se oèituje o potrebi odreðivanja pritvora.

Pritvor odreðen prema stavku 1. ovoga èlanka može trajati dok okrivljenik ne bude predan Meðunarodnom kaznenom sudu ili dok se ne donese rješenje kojim se zahtjev za predaju okrivljenika ili ustup kaznenog progona i kaznenog postupka odbija, a ukupno najdulje šest mjeseci.

Vijeæe županijskog suda sastavljeno od tri suca dužno je svaka dva mjeseca preispitati postoje li i dalje razlozi za pritvor te to utvrditi svojim rješenjem. Vijeæe æe po službenoj dužnosti ukinuti pritvor èim prestanu razlozi zbog kojih je odreðen.

Ako ovim Ustavnim zakonom nije drukèije odreðeno, na žalbu na rješenje o pritvoru i postupak izvršenja pritvora na odgovarajuæi æe se naèin primijeniti odredbe Zakona o kriviènom postupku.

U postupku povodom zahtjeva za predaju okrivljenika Meðunarodnom kaznenom sudu na odgovarajuæi æe se naèin primijeniti odredbe Zakona o kriviènom postupku o pozivanju, dovoðenju, obeæanju okrivljenika da neæe napuštati boravište, jamstvu te izdavanju tjeralice.

Obrazloženi zahtjev za predaju okrivljenika Meðunarodni kazneni sud dostavlja Vladi Republike Hrvatske. Uz zahtjev Meðunarodni kazneni sud dostavlja podatke potrebne za utvrðenje istovjetnosti okrivljenika i potvrðenu optužnicu podignutu pred Meðunarodnim kaznenim sudom.

Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuða dostavlja zahtjev županijskom sudu na èijem podruèju okrivljenik ima prebivalište, koji o zahtjevu odluèuje u vijeæu sastavljenom od tri suca.

Ako okrivljenik nema prebivalište na podruèju Republike Hrvatske, ako nije moguæe utvrditi gdje mu je prebivalište ili ako za to postoje drugi važni razlozi, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit æe rješenjem županijski sud pred kojim æe se voditi postupak povodom zahtjeva Meðunarodnoga kaznenog suda.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga èlanka žalba nije dopuštena.

U postupku odluèivanja o zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda za predaju okrivljenika, sud æe upoznati okrivljenika sa zahtjevom i optužbama koje mu se stavljaju na teret ispitati ga o djelima koja mu se stavljaju na teret te o drugim okolnostima važnim za odluèivanje o zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda.

U postupku odluèivanja o zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se preda okrivljenik, okrivljenik obvezno ima branitelja. Ako okrivljenik ne uzme branitelja, odredit æe mu sud branitelja po službenoj dužnosti.

Nazoènost branitelja obvezna je i prilikom ispitivanja okrivljenika prema èlanku 14. stavku 1. ovoga Ustavnog zakona. Ako okrivljenik prilikom tog ispitivanja ne osigura branitelja u roku od 6 sati, odredit æe mu sud branitelja po službenoj dužnosti.

Na postavljanje i razrješenje branitelja po službenoj dužnosti primjenjivat æe se odredbe Zakona o kriviènom postupku, ako ovim Ustavnim zakonom nije drukèije odreðeno.

U postupku povodom zahtjeva Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se okrivljenik preda vijeæe æe saslušati državnog odvjetnika te utvrditi èinjenice potrebne za donošenje odluke primjenjujuæi na odgovarajuæi naèin odredbe Zakona o kriviènom postupku.

Vijeæe æe donijeti rješenje kojim udovoljava zahtjevu za predaju okrivljenika Meðunarodnom kaznenom sudu ako utvrdi da se zahtjev odnosi na osobu protiv koje se vodi postupak za predaju i da se radi o kaznenom djelu za koje je Meðunarodni kazneni sud nadležan prema svom Statutu. U suprotnom, vijeæe æe rješenjem odbiti zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda. Vijeæe æe rješenjem odbiti zahtjev i u sluèaju ako je okrivljeniku za isto djelo presuðeno pravomoænom presudom suda u Republici Hrvatskoj, a zahtjev za predaju nije podnesen radi ponavljanja postupka pred Meðunarodnim kaznenim sudom prema odredbama èlanka 10. stavka 2. Statuta Meðunarodnoga kaznenog suda.

Rješenje kojim se zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda za predaju okrivljenika odbija, po službenoj se dužnosti zajedno sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji u vijeæu od pet sudaca razmatra zahtjev i prvostupanjsko rješenje te svojim rješenjem potvrðuje, ukida ili preinaèuje rješenje županijskog suda.

Na rješenje županijskog suda kojim se udovoljava zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se preda okrivljenik, državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo žalbe u roku od osam dana. Žalba zadržava izvršenje rješenja, a o njoj odluèuje vijeæe Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vijeæu od pet sudaca.

Na postupak odluèivanja vijeæa Vrhovnoga suda Republike Hrvatske o žalbi iz stavka 1. ovoga èlanka, te na odluèivanje prema èlanku 21. ovoga Ustavnog zakona, na odgovarajuæi æe se naèin primijeniti odredbe Zakona o kriviènom postupku koje se odnose na odluèivanje o žalbi na presudu.

Pravomoæno sudsko rješenje kojim se dopušta predaja okrivljenika Meðunarodnom kaznenom sudu konaèno je.

Protiv pravomoænog sudskog rješenja kojim se dopušta predaja okrivljenika Meðunarodnom kaznenom sudu može se podnijeti ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Ministar pravosuða može privremeno odgoditi predaju okrivljenika zbog bolesti okrivljenika ili drugog naroèito opravdanog razloga.

Pravomoæno i izvršno rješenje kojim je odluèeno o zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda da mu se okrivljenik preda dostavlja se putem Ministarstva pravosuða Vladi Republike Hrvatske koja ga prosljeðuje Meðunarodnom kaznenom sudu.

Na zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda nadležna državna tijela Republike Hrvatske obavit æe pojedine istražne radnje, prikupiti potrebne podatke o kaznenom djelu i poèinitelju te drugim èinjenicama važnim za kazneni postupak, raspisati tjeralicu, dostaviti poziv i druga pismena koja osobama s boravištem u Republici Hrvatskoj šalje Meðunarodni kazneni sud te obaviti druge radnje važne za postupak pred Meðunarodnim kaznenim sudom.

Predstavnicima Meðunarodnoga kaznenog suda može se na njihov zahtjev omoguæiti nazoènost pri obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga èlanka te da pri tome postavljaju pitanja, daju prijedloge te, ako to ne bi štetno utjecalo na obavljanje radnje, snimaju njeno odvijanje ureðajima za optièko i zvuèno snimanje.

Na zahtjev Meðunarodnoga kaznenog suda Vlada Republike Hrvatske odobrit æe prijevoz okrivljenika, svjedoka i drugih osoba preko podruèja Republike Hrvatske.

Nadležna državna tijela Republike Hrvatske poduzet æe radnje potrebne za siguran prijevoz osoba iz stavka 1. ovoga èlanka, ukljuèivši i mjere ogranièenja slobode osoba koje se prevoze.

U postupku pružanja pravne pomoæi Meðunarodnom kaznenom sudu primjenjivat æe se na odgovarajuæi naèin odredbe èlanka 3., 4. i 5. ovoga Ustavnog zakona.

Pravomoæna presuda Meðunarodnoga kaznenog suda može se izvršiti u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske izvijestit æe Meðunarodni kazneni sud o spremnosti Republike Hrvatske da prihvati osuðenike na izdržavanje zatvorske kazne.

Zatvorska se kazna izvršava prema propisima Republike Hrvatske koji se odnose na izvršenje kazni.

Meðunarodnom kaznenom sudu omoguæit æe se nadzor nad izvršenjem kazne.

Kada se prema propisima Republike Hrvatske steknu uvjeti za pomilovanje, ublažavanje kazne ili uvjetni otpust, o tome æe se obavijestiti Meðunarodni kazneni sud radi donošenja odgovarajuæe odluke.

Nadležni sud u Republici Hrvatskoj izvršit æe presudu Meðunarodnoga kaznenog suda koja se odnosi na oduzimanje imovinske koristi ostvarene izvršenjem kaznenog djela, povrat imovine osobama kojima je ta imovina protupravno oduzeta kaznenim djelom, odnosno na novèanu naknadu za protupravno oduzetu imovinu kada povrat te imovine nije moguæ.

Sud u Republici Hrvatskoj je sukladno èlanku 12. Zakona o parniènom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 91/92.) vezan za presudu Meðunarodnoga kaznenog suda u pogledu kaznenog djela i kaznene odgovornosti.

Vlada Republike Hrvatske može od Meðunarodnoga kaznenog suda tražiti namirenje troškova koji su nastali za Republiku Hrvatsku izvršenjem poslova suradnje s Meðunarodnim kaznenim sudom obavljenih na njegov zahtjev.

Kada se u postupku ostvarivanja suradnje po zahtjevu Meðunarodnoga kaznenog suda oèekuju troškovi iznad visine utvrðene odlukom Vlade Republike Hrvatske, od Meðunarodnoga kaznenog suda može se tražiti predujmljenje tih troškova.

U sluèaju kada je Republika Hrvatska ustupila kazneni progon Meðunarodnom kaznenom sudu pa je zbog toga došlo do obustave postupka pred sudom u Republici Hrvatskoj, o troškovima tog postupka odluèit æe nadležni sud naknadno, ovisno o presudi Meðunarodnoga kaznenog suda.

Suci, tužitelj i tajnik Meðunarodnoga kaznenog suda u Republici Hrvatskoj uživaju povlastice i imunitete predviðene meðunarodnim pravom za diplomatske predstavnike.

Djelatnici ureda Meðunarodnoga kaznenog suda u Republici Hrvatskoj i drugi djelatnici Meðunarodnoga kaznenog suda koji nisu državljani Republike Hrvatske uživaju imunitete i povlastice sukladno èlanku VI. toèke 22. Konvencije o povlasticama i imunitetima UN od 13. veljaèe 1946. godine, ako se ugovorom Republike Hrvatske i Meðunarodnoga kaznenog suda pitanje imuniteta i povlastice ne riješi drukèije.

Imunitete iz stavka 2. ovoga èlanka djelatnici Meðunarodnoga kaznenog suda uživaju ako je to potrebno za nesmetano ispunjavanje zadaæe toga Suda.

Predstavnici Republike Hrvatske pred Meðunarodnim kaznenim sudom mogu imati diplomatski status, a Vlada Republike Hrvatske može ugovorom s Meðunarodnim kaznenim sudom ili drugim državama urediti imunitet i druge povlastice hrvatskih predstavnika.

Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom proglašenja.

Klasa: 012-01/96-01/02
Zagreb, 19. travnja 1996.