Zakon o telekomunikacijama

I. OPÆE ODREDBE

Sadr¾aj i svrha Zakona

Èlanak 1.

Ovim se Zakonom ureðuju telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, ureðuju se odnosi izmeðu davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, te izgradnja, odr¾avanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i opreme i radijskih postaja.

Iznimke glede primjene Zakona

Èlanak 2.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na telekomunikacijsku opremu koja je postavljena i upotrebljava se jedino za potrebe vojske, policije, diplomacije, financijske policije i carine, a frekvencije za rad te opreme koriste se na temelju ugovora (dogovora) s Hrvatskim zavodom za telekomunikacije.

(2) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na telekomunikacijsku opremu (poglavito radijske sustave i terminalnu opremu) koja je postavljena i upotrebljava se jedino za potrebe Hrvatskog zavoda za telekomunikacije.

Pojmovi

Èlanak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeæa znaèenja:

1. amaterska radijska postaja: radijska postaja koja radi u frekvencijskom podruèju namijenjenom radioamaterskoj slu¾bi,
2. be¾ièni telefon (CT): dvije radijske postaje, nepokretna i pokretna, koje su ukljuèene u javnu telefonsku mre¾u putem nepokretnog prikljuèka,
3. davatelj usluga: pravna ili fizièka osoba koja pru¾a telekomunikacijske usluge na tr¾i¹tu prema odredbama ovoga Zakona,
4. graðanska radijska postaja (CB): radijska postaja koja radi u frekvencijskom podruèju namijenjenom graðanima,
5. infrastruktura telekomunikacijskog objekta, kapaciteta, mre¾e ili sustava: temeljne sastavnice telekomunikacijskog objekta, kapaciteta, mre¾e ili sustava, kao ¹to je zemlji¹te, graðevina ili zgrada, antenski stup, pristupni put, elektrièna energija, grijanje, voda, kabelska kanalizacija, kabelske galerije i drugo,
6. javne telekomunikacije: komercijalno pru¾anje telekomunikacija bilo kojim fizièkim ili pravnim osobama,
7. javna telekomunikacijska mre?a: telekomunikacijska mre¾a koja se upotrebljava za javne telekomunikacije,
8. javne telekomunikacijske usluge: telekomunikacijske usluge koje se komercijalno pru¾aju bilo kojim fizièkim ili pravnim osobama,
9. javne govorne usluge: usluge prijenosa govora u realnom vremenu putem sredstava javne nepokretne telekomunikacijske mre¾e,
10. kabelska televizija: distribucija radijskih ili televizijskih signala javnosti putem bilo koje ¾ièno i svjetlovodno temeljene infrastrukture, koja mo¾e sadr¾avati i radijske sveze,
11. korisnici usluga: fizièke ili pravne osobe koje se koriste javnim telekomunikacijskim uslugama ili ih zahtijevaju,
12. koncesionar: pravna osoba koja je dobila odreðenu koncesiju i sklopila ugovor o koncesiji,
13. meðusobno povezivanje (interconnection): pristup mre¾i koji uspostavlja fizièko i logièko povezivanje izmeðu telekomunikacijskih mre¾a da bi se korisnicima, prikljuèenim na te mre¾e, omoguæilo izravno i neizravno komuniciranje,
14. Ministarstvo: ministarstvo mjerodavno za telekomunikacije,
15. ministar: ministar ministarstva mjerodavnog za telekomunikacije,
16. nepokretna mre¾a: telekomunikacijska mre¾a koja ne obuhvaæa pokretnu mre¾u,
17. operator: davatelj usluga, pravna ili fizièka osoba koja stvarno i pravno ostvaruje kontrolu nad svim funkcijama potrebnim za pru¾anje telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacija, telekomunikacijskog sustava, objekta ili opreme ili radijske postaje,
18. osnovne usluge: osnovne telekomunikacijske usluge su najmanji opseg telekomunikacijskih usluga odreðene kakvoæe, koje su dostupne svim korisnicima u Republici Hrvatskoj nezavisno o tome gdje se oni nalaze i po pristupaènoj cijeni,
19. privatne telekomunikacije: telekomunikacije za èlanove zatvorenih korisnièkih skupina i samo za vlastite potrebe pravnih i fizièkih osoba i ne obuhvaæaju pru¾anje telekomunikacija javnosti, tj. komercijalno pru¾anje telekomunikacija drugim pravnim i fizièkim osobama,
20. proizvoðaè ili autor radijskog i televizijskog programa: pravna ili fizièka osoba koja proizvodi, stvara ili pi¹e programe za radio i/ili televiziju,
21. pokretni radiotelefon: pokretna radijska postaja koja je ukljuèena u javnu telefonsku mre¾u kao pokretni prikljuèak,
22. prikljuèna toèka: svi fizièki prikljuèci i njihova prikljuèna tehnièka specifikacija koji su dio telekomunikacijske mre¾e i koji su potrebni za prikljuèenje na tu mre¾u i za djelotvorno uspostavljanje sveza kroz tu mre¾u,
23. pristup mre¾i: fizièko i logièko povezivanje terminalne i druge opreme na telekomunikacijsku mre¾u ili dijelove te mre¾e kao i fizièko i logièko povezivanje jedne telekomunikacijske mre¾e s drugom telekomunikacijskom mre¾om ili njezinim dijelovima radi uporabe funkcija te mre¾e ili radi kori¹tenja uslugama koje se time pru¾aju,
24. pokretna mre¾a: telekomunikacijska mre¾a koja omoguæuje uspostavljanje sveza i u uvjetima fizièkog kretanja korisnika usluga te mre¾e,
25. pokretna radijska postaja: radijska postaja koja omoguæuje komunikaciju i u uvjetima fizièkog kretanja korisnika te radijske postaje,
26. podruèje pokrivanja: zemljopisno podruèje na kojem se omoguæuje radijska komunikacija propisane kakvoæe (drugi naziv: podruèje usluge),
27. pretplatnik: pravna ili fizièka osoba koja je sklopila ugovor s davateljem javnih telekomunikacijskih usluga radi kori¹tenja tim uslugama,
28. radijske komunikacije: telekomunikacije putem radiovalova,
29. radijska slu¾ba: vrsta radijske komunikacije utvrðena u pravilniku o radijskim komunikacijama Meðunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) (Radio regulations),
30. radio: opæi pojam za uporabu radiovalova i javne telekomunikacije koje oda¹ilju zvuk, glas ili govor i druge signale namijenjene za izravan prijam od strane javnosti putem oda¹iljaèa na Zemlji ili satelitu (Sound broadcasting),
31. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi u rasponu frekvencija od 3 kHz do 3000 GHz koji se rasprostiru bez umjetnog voðenja,
32. radijska postaja: jedan ili vi¹e oda¹iljaèa ili prijamnika ili kombinacija jednog ili vi¹e oda¹iljaèa i prijamnika, ukljuèujuæi pripadnu opremu, koja je potrebna na odreðenom mjestu za obavljanje radijskih komunikacija,
33. radijska mre¾a: infrastruktura s vi¹e od dvije radijske postaje za obavljanje radijskih komunikacija,
34. radiofar: radijska postaja u radionavigacijskoj slu¾bi èija emisija omoguæuje pokretnoj radijskoj postaji odreðivanje njezinog polo¾aja ili pravca kretanja u odnosu na radiofar,
35. repetitor: radijska postaja ili samo antenski sustav za istodoban (simultan) prijam i oda¹iljanje elektromagnetskih valova,
36. ¹tetna smetnja: smetnja koja ugro¾ava funkcioniranje radionavigacijske slu¾be ili druge slu¾be za sigurnost, ili ozbiljno pogor¹ava, sprjeèava ili opetovano prekida radiokomunikacijsku slu¾bu koja radi u skladu s propisima o radijskim komunikacijama,
37. telekomunikacije: tehnièki postupak prijenosa, oda¹iljanja i prijama bilo koje vrste priopæenja ili poruka u obliku znakova, signala, glasa ili govora, slika i zvukova sredstvima telekomunikacijskog sustava,
38. telekomunikacijski sustav: bilo koja tehnièka oprema ili sustavi, ukljuèujuæi ¾iène, svjetlosne, be¾iène ili druge elektromagnetske sustave, sposobne za prijenos, oda¹iljanje, prespajanje, prijam, upravljanje ili kontrolu elektromagnetskih ili svjetlosnih signala koji se mogu prepoznati kao priopæenja ili poruke,
39. televizija: javne telekomunikacije koje oda¹ilju zvuk, sliku i druge signale namijenjene za izravan prijam od strane javnosti putem oda¹iljaèa na Zemlji ili satelitu (Television broadcasting). Ova usluga mo¾e ukljuèiti prijenose zvuka, televizijske prijenose i druge vrste prijenosa,
40. telekomunikacijska veza: uspostavljena veza za prijenos, oda¹iljanje ili prijam znakova, signala, pisanog teksta, slika, govora i zvukova ili priopæenja bilo koje prirode,
41. telekomunikacijska mre¾a: oprema za prijenos, te gdje je primjenjivo, oprema za prespajanje i druga sredstva koja omoguæuju prijenos signala izmeðu odreðenih prikljuènih toèaka putem ¾iènih, svjetlosnih, radijskih ili drugih elektromagnetskih sredstava,
42. telekomunikacijska graðevina: telekomunikacijski objekt koji se gradi ili postavlja i upotrebljava, tj. stavlja u pogon na temelju odobrenja prema posebnim propisima koji ureðuju gradnju,
43. terminalna oprema: oprema koja je izravno ili neizravno prikljuèena na prikljuène toèke javne telekomunikacijske mre¾e za prijenos, obradu ili prijam priopæenja ili podataka. Prikljuèenje je neizravno ako je izmeðu terminala i zavr¹etka mre¾e prikljuèena druga oprema. U oba sluèaja (izravno ili neizravno prikljuèenje) prikljuèenje mo¾e biti putem ¾ice, svjetlosnih kabela ili elektromagnetskim putem,
44. telekomunikacijska usluga: usluga prijenosa, oda¹iljanja ili prijama znakova, signala, pisanog teksta, slika, govora i zvukova ili priopæenja bilo koje prirode, koja se pru¾a ¾iènim, svjetlosnim, be¾iènim ili drugim elektromagnetskim sustavom, ukljuèujuæi i omoguæavanje uporabe tih sustava kao cjeline ili djelomièno, davanjem u najam, prodajom ili na drugi naèin,
45. telekomunikacijski vod: razvidan telekomunikacijski prijenosni kapacitet izmeðu prikljuènih toèaka mre¾e bez funkcije posredovanja (komutacije),
46. teletrgovina: prodaja, kupnja ili najam, odnosno zakup proizvoda i drugih pokretnina ili nekretnina i pru¾anje usluga putem radija i televizije,
47. usluga u pokretnoj mre¾i: radiokomunikacijska usluga izmeðu pokretnih i nepokretnih postaja, ili izmeðu pokretnih postaja,
48. vlasnik telekomunikacijskog sredstva, opreme, objekta, mre¾e ili sustava, ili radijske postaje: pravna ili fizièka osoba koja stvarno i pravno samostalno raspola¾e telekomunikacijskim sredstvom, opremom, objektom, mre¾om ili sustavom, ili radijskom postajom,
49. zajednièki antenski sustav: skup tehnièke opreme koja slu¾i za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija za skupinu korisnika prijamnika u stambenoj ili poslovnoj graðevini, ili na drugom manjem ogranièenom, zemljopisno neprekinutom, podruèju putem vodova za distribuciju radijskih i televizijskih programa (KDS), uz uvjet da se distribucija programa ne obavlja komercijalno tj. uz bilo kakvu naknadu od korisnika prijamnika.

Èlanak 4.

(1) Izgradnja, odr¾avanje i uporaba telekomunikacijskog sustava, te uporaba radiofrekvencijskog spektra i obavljanje telekomunikacijskih usluga je od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Obveze operatora koji pru¾aju javne govorne usluge odreðuju se opæim ciljevima koje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski dr¾avni sabor.

(3) U roku od tri mjeseca nakon zavr¹etka kalendarske godine Vlada podnosi Hrvatskom dr¾avnom saboru izvje¹æe o ostvarenju ciljeva iz stavka 2. ovoga èlanka za proteklu godinu.

II. HRVATSKI ZAVOD ZA TELEKOMUNIKACIJE

Èlanak 5.

(1) Ovim se Zakonom osniva nezavisan regulator u telekomunikacijama, neprofitna pravna osoba, Javna ustanova Hrvatski zavod za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Osnivaè Zavoda je Republika Hrvatska, a osnivaèka prava sukladno odredbama ovoga Zakona vr¹e Hrvatski dr¾avni sabor i Vlada Republike Hrvatske.

(3) Zavod je samostalan u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju, a za svoj rad odgovara Hrvatskom dr¾avnom saboru kojem podnosi godi¹nje izvje¹æe o radu. Akti i radnje tijela Zavoda, podlije¾u suglasnosti ili odobrenju Hrvatskoga dr¾avnog sabora ili Vlade Republike Hrvatske ili ministra ministarstva mjerodavnog za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: ministar), samo kad je to propisano ovim Zakonom ili kad ih ova Zakonom odreðena tijela donose u okviru vr¹enja osnivaèkih (vlasnièkih) ovlasti. Zavod je samostalan u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u meðunarodnim telekomunikacijskim udrugama u skladu s ovim i drugim zakonima.

(4) Djelatnost Zavoda odreðena ovim Zakonom i Statutom Zavoda od interesa je za Republiku Hrvatsku i Zavod je obavlja kao javnu slu¾bu.

(5) Sredstva za poèetak rada Zavoda osiguravaju se iz sredstava kojima upravlja i koristi se ministarstvo mjerodavno za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na naèin propisan ovim Zakonom.

(6) Sredstva za obavljanje poslova Zavoda osiguravaju se iz proraèuna Republike Hrvatske. Naknade propisane ovim Zakonom prihod su proraèuna Republike Hrvatske.

(7) Za obveze prema drugim osobama Zavod odgovara svim svojim sredstvima, Republika Hrvatska neogranièeno i solidarno sa Zavodom.

(8) Zavod ne mo¾e bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steæi, opteretiti ili otuðiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos odreðen Statutom Zavoda.

(9) Zavodom upravlja Upravno vijeæe koje se sastoji od pet èlanova. Èlanove Upravnog vijeæa imenuje Zastupnièki dom Hrvatskoga dr¾avnog sabora na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina, s tim da mogu biti imenovani za jo¹ jedno petogodi¹nje razdoblje. Èlanovi Upravnog vijeæa izmeðu sebe biraju predsjednika Upravnog vijeæa i zamjenika predsjednika. Èlanovi Upravnog vijeæa æe se postupno zamijeniti novim èlanovima na naèin da æe se tijekom poèetnog petogodi¹njeg razdoblja, pravodobno na kraju svake od prve èetiri godine, ¾drijebom odrediti èlan Upravnog vijeæa iz poèetnog imenovanja podlo¾an zamjeni ili ponovnom imenovanju za sljedeæe petogodi¹nje razdoblje. Zavod s èlanovima Upravnog vijeæa sklapa ugovor o radu na vrijeme za koje su imenovani, kojim se ureðuju vrijeme na koje se zasniva radni odnos, plaæa i druga prava po osnovi rada, te druga prava i obveze èlanova Upravnog vijeæa.

(10) Èlanovi Upravnog vijeæa moraju biti dr¾avljani Republike Hrvatske, s prebivali¹tem u Republici Hrvatskoj. Trebaju imati struèno znanje, sposobnost i radno iskustvo iz tehnièkih, pravnih i gospodarskih disciplina u djelatnosti telekomunikacija s dobrim poznavanjem barem jednog svjetskog jezika, (engleskog, njemaèkog ili francuskog).

(11) Èlanovi Upravnog vijeæa ne smiju biti vlasnici, dionièari ili dr¾atelji udjela, èlanovi uprava ili nadzornih odbora ili èlanovi upravnih vijeæa ili drugih odgovarajuæih tijela upravljanja, direktori ili ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, niti smiju imati materijalni ili drugi imovinski interes u proizvodnji ili distribuciji telekomunikacijske opreme, osim kad je to sporedna djelatnost u pravnoj osobi.

(12) Èlanovi Upravnog vijeæa, ravnatelj, te drugi zaposlenici Zavoda ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili drugoj slu¾bi koja je u svezi s telekomunikacijama.

(13) Za èlanove Upravnog vijeæa ne mogu biti imenovane, ili ako su imenovane mogu biti razrije¹ene, osobe:

1. koje ne mogu biti èlanom uprave dionièkog dru¹tva,
2. koje uèine grubu povrjedu du¾nosti,
3. ako se ocijeni da su nesposobne za uredno obavljanje poslova,
4. ako uèine povrjedu odredbe stavka 12. i 13. ovoga èlanka.

(14) Upravno vijeæe donosi odluke veæinom glasova svih èlanova Upravnog vijeæa.

(15) Upravno vijeæe donosi Statut Zavoda, propise za èije je dono¹enje Zavod ovla¹ten prema odredbama ovoga Zakona, odluke o davanju koncesija koje donosi Zavod prema odredbama ovoga Zakona, godi¹nji program rada Zavoda, proraèun prihoda i rashoda i zakljuèni raèun Zavoda, a obavlja i druge poslove odreðene ovim Zakonom i Statutom Zavoda.

(16) Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost na Statut Zavoda.

(17) Voditelj Zavoda je ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od èetiri godine. Vlada Republike Hrvatske imenuje i zamjenika ravnatelja, koji ga zamjenjuje u sluèaju njegove odsutnosti ili sprijeèenosti, a obavlja i druge poslove odreðene Statutom Zavoda, na vrijeme od èetiri godine. Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu biti razrije¹eni prije isteka vremena na koje su imenovani zbog razloga iz stavka 13. ovoga èlanka, a moraju biti razrije¹eni zbog razloga iz èlanka 44. stavka 2. Zakona o ustanovama.

(18) Sjedi¹te Zavoda je u Zagrebu. U Zavodu se osnivaju unutarnje ustrojbene jedinice odreðene ovim Zakonom i Statutom Zavoda, te struèna, nadzorna i savjetodavna tijela Zavoda èiji se sastav, osnivanje i poslovi utvrðuju Statutom Zavoda.

(19) Kad prema odredbama ovoga Zakona propise za njegovo provoðenje donose Vlada Republike Hrvatske ili ministar na prijedlog Zavoda, Vlada Republike Hrvatske ili ministar nisu obvezani prijedlogom Zavoda.

(20) Kad Zavod u provoðenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona donosi akte koji nemaju znaèajke propisa, protiv ovakvih akata ne mo¾e se izjaviti ¾alba, ali se mo¾e pokrenuti upravni spor.

(21) Vlada Republike Hrvatske mo¾e svojom uredbom urediti i druga pitanja u svezi s osnivanjem Zavoda, sukladno ovome Zakonu.

III. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Èlanak 6.

(1) Objekti, tehnièka oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija i terminalna oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj moraju se projektirati, proizvoditi, graditi, odr¾avati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehnièkim uvjetima i uvjetima uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), te pravilnicima, odlukama i preporukama Meðunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i Europske konferencije po¹tanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT).

(2) Objekti, tehnièka oprema i instalacije javnih telekomunikacija moraju se graditi na naèin da telekomunikacijske usluge budu dostupne i osobama s odreðenim o¹teæenjima, i nesposobnostima, u skladu s odgovarajuæim preporukama Meðunarodne telekomunikacijske udruge (ITU).

(3) Tehnièka oprema i instalacije iz stavka 1. ovoga èlanka mogu se uvesti, prodavati, iznajmljivati, upotrebljavati, ili ugraditi ili prikljuèiti na telekomunikacijske kapacitete, ako je njihova kakvoæa dokazana potvrdom (certifikatom) Zavoda ili izjavom o usklaðenosti proizvoðaèa opreme, koja se prijavljuje Zavodu i ako je oznaèena propisanom oznakom u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovoga èlanka. Zavod mo¾e odrediti i strane pravne osobe, èije se potvrde o kakvoæi (certifikati) ili izjave o usklaðenosti i oznake priznaju u Republici Hrvatskoj kao valjan dokaz kakvoæe opreme iz stavka 1. ovoga èlanka.

(4) Tehnièke uvjete i uvjete uporabe prema odredbi stavka 1. ovoga èlanka, te pravilnik o naèinu i postupku provedbe mjerenja i ispitivanja radi izdavanja potvrde o kakvoæi (certifikata) i oznaèavanju opreme i instalacija iz stavka 1. ovoga èlanka, te radi izdavanja potvrde (certifikata) ili izjave o usklaðenosti i radi oznaèavanja elektriène i druge opreme o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) iz èlanka 69. stavka 2. ovoga Zakona donosi ravnatelj Zavoda.

(5) Mjerenja i ispitivanja radi izdavanja potvrde o kakvoæi (certifikata) ili izjave o usklaðenosti te radi oznaèavanja iz stavka 4. ovoga èlanka obavlja Zavod ili pravna osoba koju ovlasti Zavod. Za ovlast se plaæa naknada u korist proraèuna Republike Hrvatske prema propisu iz èlanka 29. stavka 6. ovoga Zakona. Zavod mo¾e oduzeti danu ovlast ako se mjerenja i ispitivanja ne obavljaju prema normama, uvjetima i preporukama iz stavka 1. ovoga èlanka.

(6) Objekti, tehnièka oprema i instalacije iz stavka 1. ovoga èlanka za koje nije donesen odgovarajuæi propis iz toga stavka mogu se, radi ispitivanja njihovih svojstava, upotrebljavati ili ugraditi ili prikljuèiti na telekomunikacijske kapacitete na temelju odobrenja Zavoda.

(7) Odobrenje iz stavka 6. ovoga èlanka daje se na rok do 2 godine.

(8) Graðevna dozvola za telekomunikacijsku graðevinu, koja se izdaje prema posebnom zakonu kojim su ureðena pitanja gradnje graðevina, ne mo¾e se izdati dok investitor od Zavoda ne pribavi potvrdu o usklaðenosti glavnog projekta s utvrðenim posebnim uvjetima gradnje prema ovom Zakonu.

(9) U radu povjerenstva za tehnièki pregled graðevine radi izdavanja uporabne dozvole, koja se izdaje prema posebnom zakonu kojim su ureðena pitanja gradnje graðevina, za koju je Zavod izdao potvrdu iz stavka 8. ovoga èlanka sudjeluje zaposlenik Zavoda. Prigodom tehnièkog pregleda graðevine investitor mora podastrijeti dokaze o kakvoæi izvedenih radova sukladno odredbama stavka 1. i 3. ovoga èlanka. Ova odredba odnosi se i na sustave kabelske televizije u mjesnim mre¾ama.

(10) Odredba iz stavka 8. ovoga èlanka ne primjenjuje se na telekomunikacijske graðevine u mjesnim nepokretnim mre¾ama osim u sustavu kabelske televizije.

(11) U gradovima i naseljima s gradskim obilje¾jem, prigodom gradnje poslovne graðevine ili stambene graðevine razvijene graðevinske (bruto) povr¹ine vi¹e od 400 m2 s vi¹e od dva stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatnièke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu graðevinu, a ¹to se prikazuje u projektu instalacija - projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta.

(12) U graðevine iz stavka 11. ovoga èlanka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja ukljuèuje i vodove za zajednièki antenski sustav i kabelsku televiziju.

Èlanak 7.

(1) Za postavljanje i uporabu telekomunikacijske opreme i mre¾a za privatne telekomunikacije nije potrebna koncesija. Za postavljanje javne telekomunikacijske mre¾e i pravo biti opreratorom te mre¾e potrebna je koncesija koju daje Zavod, te ugovor o koncesiji sklopljen sa Zavodom.

(2) Telekomunikacijska oprema i mre¾e koje su namijenjene za spajanje na javnu telekomunikacijsku mre¾u ili za pru¾anje telekomunikacijskih usluga moraju udovoljavati razini stanja tehnike i tehnologije u uvjetima njihova oblikovanja i uporabe s naglaskom na:

1. sigurnost uporabe mre¾e,
2. cjelovitost mre¾e,
3. povezanost usluga,
4. uvjete spajanja za terminalnu opremu.

(3) Ravnatelj Zavoda mo¾e, u skladu s postojeæom razinom stanja tehnike i tehnologije, donositi podrobnije propise glede sigurnosti uporabe mre¾e, cjelovitosti mre¾e, povezanosti usluga i uvjeta spajanja za terminalnu opremu.

(4) Operator mora davati prednost prijenosu poruka koje se odnose na sigurnost i obranu dr¾ave, sigurnost ljudskih ¾ivota na moru, kopnu, u zraku ili u prostoru izvan atmosfere, te na ugro¾enost imovine veæeg razmjera.

(5) Operator i vlasnik telekomunikacijskih kapaciteta i radijske postaje du¾an je, u doba ratnog stanja ili neposredne ugro¾enosti neovisnosti i jedinstvenosti dr¾ave i u doba velikih prirodnih nepogoda, telekomunikacijske kapacitete i radijsku postaju dati na uporabu mjerodavnim tijelima sukladno posebnim propisima.

(6) Operator mora staviti na raspolaganje tehnièka suèelja i pru¾ati pomoæ sudu, dr¾avnom odvjetni¹tvu, policiji i vojsci u ostvarivanju njihova nadzora komunikacije korisnika usluge na zahtjev ovla¹tene osobe u okviru njihove ovlasti propisane posebnim propisima u skladu s odgovarajuæom rezolucijom Vijeæa Europske zajednice.

Èlanak 8.

(1) Svaki operator koji obavlja javne govorne usluge iz èlanka 12., osnovne telekomunikacijske usluge iz èlanka 20. ili tr¾i¹ne usluge za koje je nu¾na uporaba radiofrekvencijskog spektra iz èlanka 26. ovoga Zakona i Zavod imaju pravo uz pribavljenu suglasnost mjerodavnog tijela dr¾avne vlasti koje njima upravlja, koristiti se, radi obavljanja svojih djelatnosti, javnim dobrima u opæoj uporabi u vlasni¹tvu Republike Hrvatske, te ¹umskim i drugim zemlji¹tem u vlasni¹tvu Republike Hrvatske, te zraènim prostorom iznad njih, za postavljanje i odr¾avanje telekomunikacijskih vodova i linijske opreme.

(2) Operator iz stavka 1. ovoga èlanka, Zavod i drugi koncesionari i davatelji usluga, mogu, kad je to potrebno radi gradnje objekata ili izvoðenja radova koji su prema ovome Zakonu u interesu Republike Hrvatske, temeljem Zakona o izvla¹tenju steæi vlasni¹tvo ili steæi slu¾nost na nekretninama pravnih i fizièkih osoba, ukljuèujuæi nekretnine iz stavka 1. ovoga èlanka ako nije dobivena suglasnost.

Èlanak 9.

(1) Koncesionar osnovnih telekomunikacijskih usluga i koncesionar radija ili televizije ima pravo, ako postoje tehnièke moguænosti, koristiti se izgraðenom infrastrukturom telekomunikacijskih objekata u vlasni¹tvu drugih pravnih ili fizièkih osoba uz naknadu stvarnih tro¹kova, na temelju ugovora o neposrednoj nagodbi. Ako vlasnik infrastrukture telekomunikacijskog objekta odbije sklopiti ugovor u svezi s naknadom stvarnih tro¹kova, Zavod æe na zahtjev koncesionara, u roku od 60 dana utvrditi je li postoje uvjeti i donijeti rje¹enje o naèinu kori¹tenja i plaæanja naknade.

(2) Ravnatelj Zavoda mo¾e propisati da se odredba iz stavka 1. ovoga èlanka, glede ostvarivanja prava na uporabu izgraðene infrastrukture telekomunikacijskog objekta u vlasni¹tvu drugih pravnih i fizièkih osoba primjenjuje i na operatore navedene u èlanku 8. stavku 1. ovoga Zakona i na korisnike odreðenih vrsta radijskih postaja, zavisno od frekvencije, snage i namjene.

Èlanak 10.

(1) Zavod mo¾e, na zahtjev, dati privremeno odobrenje za instaliranje i uporabu radijskih sustava i terminalne opreme, radi tehnièkog ili tr¾i¹nog ispitivanja, uz uvjet da nema zaprjeke s tehnièke strane, poglavito ako se ne oèekuje pojava smetnji s drugom telekomunikacijskom opremom. Svako takvo odobrenje mo¾e se izdati na rok od najvi¹e 6 mjeseci.

(2) Po isteku vremenskog ogranièenja iz stavka 1. ovoga èlanka usluge se mogu nastaviti pru¾ati jedino u skladu s odredbama ovoga Zakona, u suprotnom se mora prekinuti pru¾anje usluga.

(3) Za privremeno odobrenje iz stavka 1. ovoga èlanka plaæa se naknada u korist proraèuna Republike Hrvatske prema propisu iz èlanka 29. stavka 6. ovoga Zakona.

Èlanak 11.

(1) Ministar osniva Telekomunikacijsko vijeæe korisnika usluga, koje, kao samostalno i neovisno tijelo, sudjeluje u rje¹avanju spornih pitanja izmeðu davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga. Aktom o osnivanju utvrðuje se broj èlanova Telekomunikacijskog vijeæa korisnika usluga, mandatno razdoblje na koje se imenuju i naèin njegovog rada.

(2) Telekomunikacijsko vijeæe korisnika usluga prati stanje u podruèju telekomunikacijskih usluga, poglavito o kakvoæi i cijeni usluga. Telekomunikacijsko vijeæe korisnika usluga ima pravo od Zavoda i davatelja telekomunikacijskih usluga tra¾iti obavijesti i dokumentaciju koja je u svezi s njegovim radom. Telekomunikacijsko vijeæe korisnika usluga o svojim saznanjima i ocjenama, prema potrebi, izvje¹æuje Ministarstvo, Zavod i druga mjerodavna tijela s prijedlogom za poduzimanje mjera u skladu sa zakonom.

(3) Telekomunikacijsko vijeæe korisnika usluga djeluje pri Zavodu, koji za njega obavlja struène i administrativne poslove.

IV. JAVNE GOVORNE USLUGE

Posebne obveze davatelja javnih govornih
usluga (operatora)

Èlanak 12.

(1) Operator stjeèe pravo obavljanja javnih govornih usluga u nepokretnoj mre¾i na temelju odluke o davanju koncesije koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

(2) Davatelji javnih govornih usluga, na podruèju svoje koncesije, moraju:

1. osigurati povezivanje s drugim telekomunikacijskim mre¾ama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu iz mre¾a i prema tim mre¾ama, prema meðunarodnim normama,

2. sklopiti pisani ugovor s pretplatnikom ili drugim davateljem telekomunikacijskih usluga o prikljuèenju na svoju mre¾u,

3. korisnicima svojih usluga besplatno i na prikladan naèin uèiniti dostupnim kratak i pregledan sa¾etak cjenika iz èlanka 15. stavka 2. ovoga Zakona,

4. automatski bilje¾iti podatke o uslugama koje su obavili za svoje korisnike usluga radi obraèuna usluga i omoguæiti im uvid u te podatke, na njihov zahtjev,

5. na zahtjev ministra ili Zavoda u primjerenom roku dostaviti podatke o poslovanju, o mre¾i i o prometu, ukljuèujuæi i povjerljive podatke, ako ih davatelj telekomunikacijskih usluga vodi kao povjerljive.

(3) Davatelj javnih govornih usluga koji prigodom prijenosa telekomunikacijskog priopæenja na propisan naèin, u skladu s pravilnikom iz èlanka 14. ovoga Zakona i na dopu¹ten naèin sazna sadr¾aj priopæenja koji vrijeða dostojanstvo i èast osobe i javni moral, ili smjera protiv sigurnosti i obrane Republike Hrvatske i sigurnosti ¾ivota ljudi, ne smije prenositi takvo telekomunikacijsko priopæenje.

(4) Odredba stavka 3. ovoga èlanka primjenjuje se na odgovarajuæi naèin, u skladu s ugovorom o koncesiji, i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga.

Èlanak 13.

(1) Davatelji javnih govornih usluga moraju osigurati ispravno i nesmetano funkcioniranje svojeg sustava i moraju osigurati pru¾anje telekomunikacijskih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i tehnièkim uvjetima i normama iz èlanka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Davatelji javnih govornih usluga moraju odr¾avati svoj sustav u ispravnom stanju, te moraju pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i nedostataka u svojem sustavu.

(3) Davatelji javnih govornih usluga moraju bez nepotrebnog odgaðanja izvijestiti Zavod o nastalom potpunom prekidu na bilo kojoj meðunarodnoj ili meðumjesnoj telekomunikacijskoj vezi.

Èlanak 14.

(1) Davatelj javnih govornih usluga mora usluge obavljati na naèin, u rokovima i po postupku odreðenim ovim Zakonom, Pravilnikom o opæim uvjetima za obavljanje javnih govornih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilnik o govornim uslugama), te u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(2) Pravilnikom o govornim uslugama utvrðuju se uvjeti, rokovi, naèin i postupak obavljanja usluga.

(3) Pravilnik o govornim uslugama donosi ministar na prijedlog Zavoda.

Èlanak 15.

(1) Naèela cjenovnog sustava za odreðivanje cijena javnih govornih usluga u unutarnjem i meðunarodnom prometu u vrijeme slabog i jakog prometa, kao i u dane vikenda i blagdana, propisuje ravnatelj Zavoda.

(2) Svaki davatelj javnih govornih usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom prema èlanku 32. ovoga Zakona donosi i na prikladan naèin objavljuje jedinstveni cjenik javnih govornih usluga za cijelo podruèje na kojem pru¾a te usluge uz suglasnost Zavoda.

(3) Radi ostvarenja gospodarskih ili promid¾benih ciljeva davatelji javnih govornih usluga iz stavka 2. ovoga èlanka mogu pojedine usluge pru¾ati i po ni¾im cijenama od cijena utvrðenih cjenikom iz stavka 2. ovoga èlanka, ¹to se mora na prikladan naèin obznaniti korisnicima usluga.

Èlanak 16.

(1) Davatelj javnih govornih usluga, prigodom obavljanja usluga, mora osigurati tajnost telekomunikacijskih priopæenja.

(2) Zaposlenicima davatelja usluga iz stavka 1. ovoga èlanka zabranjeno je:

1. neovla¹teno doznati sadr¾aj telekomunikacijskih priopæenja,

2. neovla¹tenim osobama priopæiti bilo kakve podatke koji su u svezi s telekomunikacijskim priopæenjem,

3. neovla¹tenim osobama omoguæiti ili pomoæi u izvr¹enju neke od radnji iz toèke 1. i 2. ovoga stavka.

(3) Zabrana iz stavka 2. toèke 2. ovoga èlanka odnosi se na zaposlenike i nakon prestanka rada kod davatelja usluga.

(4) Odredbe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga èlanka primjenjuju se na odgovarajuæi naèin i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga i na njihove zaposlenike.

Èlanak 17.

(1) Davatelji javnih govornih usluga moraju, najmanje jedanput u dvije godine, izdati imenik pretplatnika u kojem su odvojeno uvr¹teni pretplatnici graðani, te poslovni i ostali pretplatnici.

(2) Davatelji javnih govornih usluga moraju obavljati uslugu informacije o brojevima svojih pretplatnika, a pretplatnik ima pravo da se njegov pozivni broj ne objavljuje.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga èlanka primjenjuje se na odgovarajuæi naèin i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga, o èemu ravnatelj Zavoda mo¾e donijeti poseban propis ovisno o vrsti usluga.

Èlanak 18.

(1) Osim ako nije drukèije odreðeno ugovorom o koncesiji, davatelji javnih govornih usluga moraju, na zahtjev pravne ili fizièke osobe, koji mora biti podnesen na propisanom obrascu, prikljuèiti pretplatnièku terminalnu opremu na svoj sustav ako za to postoje tehnièke moguænosti, i to odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana oèitovanja iz stavka 2. ovoga èlanka, pod uvjetom da je tim oèitovanjem udovoljeno zahtjevu.

(2) Zahtjev za prikljuèenje pretplatnièke terminalne opreme podnosi se na propisanom obrascu, a davatelj usluga mora se oèitovati o zahtjevu odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osim ako nije drugaèije odreðeno u ugovoru o koncesiji davatelja usluga.

(3) Pod pojmom pretplatnièke terminalne opreme, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se i telekomunikacijski kapaciteti pravnih i fizièkih osoba kad se prikljuèuju na javne telekomunikacije.

(4) Davatelji javnih govornih usluga moraju voditi popis zahtjeva iz stavka 2. ovoga èlanka.

(5) Neprihvaæanje zahtjeva davatelji javnih govornih usluga moraju obrazlo¾iti uz obvezno navoðenje krajnjeg roka kad æe zahtjev biti prihvaæen.

(6) Pretplatnièki odnos smatra se zasnovanim kad davatelj usluga prihvati zahtjev oèitovanjem iz stavka 2. ovoga èlanka.

(7) Prava i obveze iz pretplatnièkog odnosa poèinju teæi kad davatelj usluga prikljuèi pretplatnièku terminalnu opremu na svoj sustav.

(8) Pretplatnièki odnos mo¾e se prenijeti na drugu pravnu ili fizièku osobu ako novi pretplatnik nastavlja upotrebljavati postojeæu pretplatnièku terminalnu opremu putem istog prikljuèka uz promjenu imena u naslovu pretplatnika o èemu je preplatnik du¾an obavijestiti davatelja usluga.

(9) Pretplatnièki odnos mo¾e se raskinuti ako pretplatnik odbije izvr¹iti svoju obvezu glede ispravnosti pretplatnièke terminalne opreme ili dugovanja za pru¾enu uslugu, ako ne zatra¾i ponovno ukljuèenje pretplatnièke terminalne opreme koja je privremeno iskljuèena na njegov zahtjev, ako pretplatnik iseli iz stambenog ili poslovnog prostora i pretplatnièku terminalnu opremu ostavi na uporabu novom korisniku tog prostora ili na pisani zahtjev pretplatnika.

(10) U sluèaju smrti pretplatnika ili prestanka postojanja pravne osobe koja je bila pretplatnik, nasljednik ili pravni sljednik mora zatra¾iti promjenu imena u naslovu pretplatnika u smislu odredbe iz stavka 8. ovoga èlanka ili zatra¾iti da se pretplatnièka terminalna oprema iskljuèi iz mre¾e.

(11) Zasnivanje i raskidanje pretplatnièkog odnosa obavlja se na naèin i po postupku koji su utvrðeni pravilnikom iz èlanka 14. ovoga Zakona.

(12) U sluèaju kad zahtjev iz stavka 1. ovoga èlanka nije prihvaæen u smislu odredbe iz stavka 5. ovoga èlanka, davatelj usluga mora, na zahtjev pravne ili fizièke osobe, ponuditi posebno tehnièko rje¹enje za prikljuèak pretplatnièke terminalne opreme uz naknadu stvarnih tro¹kova. Zahtjev za prikljuèenje mo¾e se odbiti i zbog toga ¹to, prema razboritom mi¹ljenju davatelja usluga, podnositelj zahtjeva neæe biti u moguænosti podmiriti svoja dugovanja za pru¾ene usluge. Ako podnositelj zahtjeva pru¾i odgovarajuæe osiguranje za plaæanje usluga kao ¹to je, na primjer, uplata odgovarajuæeg pologa, davatelj usluga mora prihvatiti zahtjev za prikljuèenje.

(13) Pretplatnik mora osigurati odr¾avanje pretplatnièke terminalne opreme u ispravnom stanju i da se uporabom te opreme ne stvaraju smetnje u funkcioniranju telekomunikacijske mre¾e na koju je prikljuèena.

(14) Davatelji javnih govornih usluga moraju na zahtjev pretplatnika obaviti premje¹taj pretplatnièke prikljuène toèke na istoj adresi ili preseljenje na drugu adresu, ako za to postoje tehnièke moguænosti.

(15) Davatelji javnih govornih usluga moraju na zahtjev pretplatnika na odreðeno vrijeme iskljuèiti pretplatnièku terminalnu opremu iz telekomunikacijske mre¾e ili, sukladno tehnièkim moguænostima, ogranièiti tj. onemoguæiti odlazne pozive u cijelosti ili samo za odreðene prometne sluèajeve ili prema odreðenim slu¾bama.

(16) Davatelji javnih govornih usluga imaju ovlast obaviti izravan pregled ispravnosti pretplatnièke terminalne opreme osim pretplatnièke terminalne opreme vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine.

(17) Davatelji javnih govornih usluga imaju ovlast privremeno iskljuèiti pretplatnièku terminalnu opremu iz telekomunikacijske mre¾e u sluèaju neispravnosti te opreme i/ili ako pretplatnik odbije omoguæiti izravan pregled te opreme, a postoji osnovana sumnja da je neispravna, te u sluèaju obavljanja radova u mre¾i, kad se ne mo¾e izbjeæi privremeno iskljuèenje, kao i u sluèaju kad pretplatnik ne podmiri dugovanje za obavljene telekomunikacijske usluge, a nije podnio prigovor iz èlanka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(18) Premje¹taj, preseljenje, pregled i privremeno iskljuèenje pretplatnièke terminalne opreme ili prikljuène toèke te raskid pretplatnièkog odnosa obavlja se na naèin i po postupku koji su utvrðeni pravilnikom iz èlanka 14. ovoga Zakona.

(19) Davatelj javnih govornih usluga odreðuje izgled i sadr¾aj obrasca iz stavka 2. ovoga èlanka.

(20) Odredbe stavka 1., 7., 8., 9., 10., 13., 14., 15., 16. i 17. ovoga èlanka primjenjuju se na odgovarajuæi naèin i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga i korisnike njihovih usluga.

Èlanak 19.

(1) Korisnik javnih govornih usluga mo¾e davatelju usluge podnijeti prigovor na iznos kojim je zadu¾en za obavljanje javne govorne usluge, te prigovor na kakvoæu obavljene usluge. Prigovor se podnosi u pisanom obliku.

(2) Pretplatnik koji je podnio davatelju usluge prigovor na iznos kojim je zadu¾en za obavljene javne govorne usluge plaæa, do rje¹enja prigovora, najmanje prosjeèni iznos kojim je bio zadu¾en u razdoblju od tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor.

(3) Korisnik javne govorne usluge, koji je podnio davatelju usluga prigovor na kakvoæu obavljene usluge mo¾e tra¾iti naknadu ¹tete od davatelja usluge u iznosu do 2.000,00 kuna, ako je kakvoæa obavljene usluge manja od kakvoæe propisane pravilnikom iz èlanka 14. stavak 1. ovoga Zakona.

(4) U sluèaju spora oko iznosa zadu¾enja iz stavka 2. ovoga èlanka ili oko iznosa naknade ¹tete iz stavka 3. ovoga èlanka, pretplatnik ili korisnik ili davatelj javne govorne usluge mora, prije podno¹enja tu¾be mjerodavnom sudu, zatra¾iti da se sporna pitanja razrije¹e pred Telekomunikacijskim vijeæem korisnika usluga.

(5) Davatelj usluga nije obvezan platiti naknadu ¹tete iz stavka 3. ovoga èlanka ako je kakvoæa obavljene usluge manja od propisane zbog stvarnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti ni izbjeæi ili otkloniti (vi¹a sila).

(6) Postupak za rje¹avanje prigovora iz stavka 1., te tra¾bina iz stavka 3. ovoga èlanka, kao i rok zastare tra¾bine ureðuju se pravilnikom iz èlanka 14. stavak 1. ovoga Zakona.

V. OSNOVNE TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Èlanak 20.

(1) Osnovne telekomunikacijske usluge su najmanji opseg telekomunikacijskih usluga odreðene kakvoæe, koje su dostupne svim korisnicima u Republici Hrvatskoj nezavisno o tome gdje se oni nalaze i po pristupaènoj cijeni. Operatori koji imaju koncesiju mogu steæi pravo obavljanja osnovnih telekomunikacijskih usluga odnosno tim se operatorima mo¾e nametnuti obveza obavljanja osnovnih telekomunikacijskih usluga sukladno odredbama èlanka 23. ovoga Zakona.

(2) Osnovne telekomunikacijske usluge obuhvaæaju sljedeæe:

1. pristup javnoj govornoj usluzi putem prikljuèka na nepokretnu mre¾u, putem kojeg se mo¾e upotrijebiti i telefax i modem, ukljuèujuæi i telekomunikacijski prijenos podataka brzinama prijenosa ostvarivim pomoæu vodova (kanala) za prijenos javne govorne usluge,

2. besplatan i nesmetan poziv radi pristupa slu¾bama u sluèaju opasnosti, ukljuèujuæi i identifikaciju mjesta na kojem se nalazi pozivatelj, primjereno stvarnim moguænostima pozivanja u sluèaju opasnosti,

3. pristup slu¾bi obavijesti (informacija),

4. pristup popisu sudionika javne govorne usluge,

5. postavljanje dovoljnog broja javnih telefonskih govornica na javnim i u svako doba dostupnim mjestima.

(3) Ministar mo¾e, na prijedlog Zavoda i uz pribavljeno mi¹ljenje ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo, propisom odrediti i druge telekomunikacijske usluge osnovnim telekomunikacijskim uslugama, ako su one veæ rasprostranjene i od znaèenja za sudjelovanje u dru¹tvenom i gospodarskom ¾ivotu.

(4) Razinu kakvoæe i cijenu iz stavka 1. ovoga èlanka propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uz pribavljeno mi¹ljenje ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo i Zavoda.

Èlanak 21.

Ako osnovna telekomunikacijska usluga iz èlanka 20. stavka 1. ovoga Zakona:

1. nije prikladno i na odgovarajuæi naèin pru¾ena, ili

2. kad postoji sumnja da se neæe osigurati takvo pru¾anje usluge,

operator koji posluje na relevantnom tr¾i¹tu usluga koje je odredio Zavod za odreðenu telekomunikacijsku uslugu za koju je potrebna koncesija du¾an je pridonositi pru¾anju osnovnih usluga na naèin sukladan ugovoru o koncesiji za obavljanje djelatnosti prema odredbama iz èlanka 23. i 24. ovoga Zakona.

Èlanak 22.

(1) Davatelji osnovnih usluga, na podruèju svoje koncesije, moraju:

1. omoguæiti svim korisnicima usluga prikljuèak na svoju mre¾u i uporabu te mre¾e pod jednakim i nediskriminirajuæim uvjetima,

2. voditi posebno raèunovodstvo koje omoguæuje odvojen obraèun rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem osnovnih telekomunikacijskih usluga od rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem drugih telekomunikacijskih usluga ili druge djelatnosti, te obaviti godi¹nju reviziju raèunovodstvenih iskaza.

(2) Davatelj usluga mora po¹tovati naèelo jednakosti prema korisnicima usluga glede dostupnosti telekomunikacijskih usluga i cijena usluga, te mora osigurati raspolo¾ivost i stalno prilagoðavanje usluga novim tehnologijama i potrebama korisnika usluga.

(3) Ako je davatelj osnovnih telekomunikacijskih usluga prisiljen, zbog vi¹e sile, privremeno ukinuti ili ogranièiti odreðen broj ili vrstu usluga, o tome mora odmah, bez odgaðanja, po moguænosti unaprijed, pisano izvijestiti Ministarstvo, Zavod i korisnike usluga na prikladan naèin, putem javnih glasila.

(4) Ministarstvo, na prijedlog Zavoda, u sluèaju kad nastupe ogranièenja iz stavka 4. ovoga èlanka, odreðuje korisnike koji imaju prednost u kori¹tenju uslugama.

Obveza pru¾anja osnovnih telekomunikacijskih usluga

Èlanak 23.

(1) Zavod objavljuje u "Narodnim novinama" popis na kojim se relevantnim tr¾i¹tima usluga osnovna telekomunikacijska usluga ne obavlja na prikladan i odgovarajuæi naèin odnosno da postoji sumnja da æe se takva usluga pru¾iti, pod uvjetom da operator u roku od mjesec dana od prijama obavijesti Zavoda o namjeri objave popisa, ne izjavi pisanim putem da je spreman u potpunosti obavljati navedene usluge.

(2) Ako na relevantnom tr¾i¹tu iz stavka 1. ovoga èlanka postoji vi¹e operatora Zavod mo¾e na obavljanje osnovne telekomunikacijske usluge obvezati jednog ili vi¹e operatora ili na temelju prikupljenih ponuda po oglasu objavljenom u "Narodnim novinama" obavljanje tih usluga povjeriti ponuditelju koji uz ispunjavanje ostalih uvjeta nudi najni¾u cijenu.

Èlanak 24.

(1) Ako postoji vi¹e davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga ministar mo¾e, na prijedlog Zavoda, pri Zavodu osnovati Fond za osnovne telekomunikacijske usluge (u daljnjem tekstu: Fond).

(2) Sredstvima Fonda podmiruju se tro¹kovi davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga u protekloj kalendarskoj godini, koji se nisu mogli izbjeæi ili smanjiti unatoè dobrom gospodarenju u poslovanju i koji se mogu provjeriti i dokazati, te tro¹kovi upravljanja Fondom. Sredstvima Fonda ne mogu se nadoknaðivati tro¹kovi nastali u poslovanju davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga koji ima na relevantnom tr¾i¹tu osnovnih telekomunikacijskih usluga koje je odredio ravnatelj Zavoda, glede ukupnog prihoda, udio veæi od 80%.

(3) Fond ostvaruje sredstva od doprinosa davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga i davatelja tr¾i¹nih telekomunikacijskih usluga iz èlanka 12., 20., 25. i 26. ovoga Zakona, koji su ostvarili godi¹nji prihod od tih usluga veæi od 100 milijuna kuna. Iznos doprinosa je razmjeran prihodu davatelja usluga prema prihodu svih davatelja usluga, koji su obvezni uplaæivati u Fond.

(4) Davatelj osnovnih telekomunikacijskih usluga zahtjevu za podmirenje tro¹kova sukladno odredbi stavka 2. ovoga èlanka du¾an je prilo¾iti dokaze koji potvrðuju utemeljenost zahtjeva. Zavod je du¾an sam ili putem ovla¹tenog revizora obaviti uvid u raèunovodstvene knjige podnositelja zahtjeva, i obaviti usporedbu s poslovanjem drugih davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga.

(5) Ministar, na prijedlog Zavoda, pravilnikom propisuje naèin i postupak podno¹enja i rje¹avanja zahtjeva, odreðivanje visine naknade, upravljanje Fondom i druga potrebna pitanja.

(6) Zavod objavljuje godi¹nje izvje¹æe o priljevu i utro¹ku sredstava Fonda, te radu Fonda.

VI. TR®I©NE TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Tr¾i¹ne telekomunikacijske usluge
u nepokretnoj mre¾i

Èlanak 25.

(1) Tr¾i¹ne telekomunikacijske usluge u nepokretnoj mre¾i obuhvaæaju:

1. prijenos zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj mre¾i, bez prijenosa govora u realnom vremenu,

2. davanje u najam telekomunikacijskih vodova,

3. prikljuèenje pretplatnièke terminalne opreme na telekomunikacijsku mre¾u u svezi s uslugama iz toèke 1. i 2. ovoga stavka,

4. druge telekomunikacijske usluge u svezi s uslugama iz toèke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koje su utvrðene ugovorom o koncesiji.

(2) Pravo obavljanja tr¾i¹nih telekomunikacijskih usluga stjeèe se na temelju odluke o davanju koncesije koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

Èlanak 26.

(1) Tr¾i¹ne telekomunikacijske usluge za koje je nu¾na uporaba radiofrekvencijskog spektra obuhvaæaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo telekomunikacijskim kapacitetima u pokretnoj mre¾i i putem satelita u pokretnoj i nepokretnoj satelitskoj slu¾bi,

2. prikljuèenje pretplatnièke terminalne opreme na telekomunikacijsku mre¾u u svezi s uslugama iz toèke 1. ovoga stavka,

3. druge telekomunikacijske usluge u svezi s uslugama iz toèke 1. i 2. ovoga stavka, koje su utvrðene ugovorom o koncesiji.

(2) Pravo obavljanja tr¾i¹nih telekomunikacijskih usluga za koje je nu¾na uporaba radiofrekvencijskog spektra stjeèe se na temelju odluke o davanju koncesije, koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

(3) Davatelj usluga koji obavlja usluge iz stavka 1. ovoga èlanka mora voditi posebno raèunovodstvo, koje omoguæuje odvojen obraèun rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem tih usluga od rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem drugih telekomunikacijskih usluga ili druge djelatnosti, te obaviti godi¹nju reviziju raèunovodstvenih iskaza.

Èlanak 27.

(1) Ostale tr¾i¹ne telekomunikacijske usluge obuhvaæaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo terminalnom opremom koja je prikljuèena na telekomunikacijsku mre¾u drugih davatelja usluga,

2. iznajmljivanje i prodaju telekomunikacijske opreme, te, za raèun drugih, postavljanje i odr¾avanje telekomunikacijskih objekata, instalacija i opreme, kao i projektiranje i obavljanje nadzora prema posebnom zakonu kojim su ureðena pitanja gradnje gra-
ðevina u svezi s gradnjom i postavljanjem telekomunikacijskih objekata, instalacija i opreme, te dokazivanje kakvoæe izvedenih radova za telekomunikacijski dio telekomunikacijske graðevine iz èlanka 6. stavka 8. ovoga Zakona i za obavljanje tehnièkog pregleda iz èlanka 91. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ostale tr¾i¹ne telekomunikacijske usluge iz stavka 1. ovoga èlanka mogu se obavljati na temelju pisane prijave iz èlanka 29. stavak 2. ovoga Zakona.

(3) Prijava iz stavka 2. ovoga èlanka nije potrebna za jednostavnu daljnju prodaju (preprodaju) usluga iz stavka 1. toèke 1. ovoga èlanka u unutarnjem i meðunarodnom prometu.

Èlanak 28.

(1) Za obavljenu uslugu korisnik usluga plaæa cijenu usluge prema cjeniku usluga davatelja usluga.

(2) Davatelj usluga mo¾e s pojedinim korisnicima usluga ugovarati i ni¾u cijenu pojedinih usluga od cijene utvrðene cjenikom usluga u skladu s naèelom nediskriminacije.

(3) Davatelj usluga redovito i na pristupaèan naèin izvje¹æuje korisnike usluga o novim uslugama, naèinu i uvjetima pod kojima se korisnici mogu koristiti uslugama, te o cijenama usluga.

(4) Cijene usluga koje pru¾a samo jedan davatelj usluga na tr¾i¹tu odobrava Zavod nakon pribavljenog mi¹ljenja Ministarstva i ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo.

VII. KONCESIJA I PRIJAVA ZA OBAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA I DRUGIH TELEKOMUNIKACIJSKIH DJELATNOSTI

Èlanak 29.

(1) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga stjeèe se na temelju koncesije sukladno odredbama ovoga Zakona. Tko obavlja telekomunikacijske usluge iz èlanka 12., 20., 25. i 26. ovoga Zakona i tko distribuira radijske i televizijske programe putem kabelske televizije prema odredbi iz èlanka 87. ovoga Zakona, mora samostalno raspolagati potrebnim kapitalom, te prete¾itim dijelom potrebne infrastrukture, objekata, instalacija i opreme i poslovnog prostora ¹to ukljuèuje samostalno raspolaganje na temelju ugovora o najmu, te imati koncesiju Zavoda, ovisno o vrsti usluge, i sa Zavodom sklopljen ugovor o koncesiji, tj. obavljanju djelatnosti.

(2) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz èlanka 27. ovoga Zakona, ili drugih djelatnosti javnih telekomunikacija manjeg tehnièkog i gospodarskog znaèenja predviðenih pravilnikom iz èlanka 30. stavka 5. ovoga Zakona, stjeèe se podno¹enjem pisane prijave Zavodu, unaprijed, barem 60 dana prije poèetka rada, u kojoj se mora podrobno opisati poslovni prostor i potrebna oprema, te vrsta i opseg usluga ili djelatnosti. Zavod mo¾e zabraniti obavljanje djelatnosti i usluga iz navedene prijave ako obavljanje te djelatnosti ili usluga nije u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Podruèje koncesije za obavljanje usluga i djelatnosti iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e biti na dr¾avnoj razini, regionalnoj razini od dvije do pet susjednih ¾upanija i na lokalnoj razini, tj. razini opæine, grada ili ¾upanije.

(4) Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga èlanka podruèje koncesije za kabelsku televiziju mo¾e biti i na razini dijela grada, opæine, naselja ili dijela naselja.

(5) Osim za obavljanje usluga i djelatnosti iz stavka 1. ovoga èlanka, Zavod mo¾e na zahtjev, iznimno, dati koncesiju i za reemitiranje radijskih i televizijskih programa drugih, putem repetirora na ogranièenim manjim ruralnim i drugim podruèjima, gdje nije izgraðena kabelska televizija, ako za to postoji javni interes i ako se tim ne stvaraju smetnje u radu radijskih postaja èiji je rad usklaðen na domaæoj i meðunarodnoj razini.

(6) Za koncesiju iz stavka 1., za prijavu iz stavka 2. i za koncesiju iz stavka 5. ovoga èlanka, te za koncesiju iz èlanka 75. stavka 1., za ovlast iz èlanka 6. stavka 5. i za ovlast iz èlanka 91. stavka 3., te za privremeno odobrenje iz èlanka 10. stavka 3. ovoga Zakona plaæa se naknada u visini i na naèin propisan, ovisno o vrsti djelatnosti, razini i velièini podruèja na kojem se obavlja djelatnost, pravilnikom kojeg donosi ministar na prijedlog Zavoda. Ova naknada plaæa se u korist proraèuna Republike Hrvatske.

Èlanak 30.

(1) Odluku o davanju koncesija za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz èlanka 12., 25. i 26. ovoga Zakona, za reemitiranje programa iz èlanka 29. stavka 5. ovoga Zakona i za obavljanje djelatnosti kabelske televizije iz èlanka 87. ovoga Zakona donosi Zavod.

(2) Koncesije iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e dobiti trgovaèko dru¹tvo koje pru¾i uvjerljive dokaze da mo¾e u primjereno odreðenom roku ispuniti uvjete propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega, kao i uvjete propisane posebnim propisima koji se primjenjuju na trgovaèka dru¹tva, te ako pru¾i jamstva da æe pru¾ati usluge i obavljati djelatnost u skladu s propisima, poglavito u skladu s ovim Zakonom i propisima o radu i o za¹titi na radu.

(3) Koncesije iz stavka 1. ovoga èlanka daju se na razdoblje koje ne mo¾e biti dulje od 30 godina. Vrijeme trajanja koncesije Zavod odreðuje ovisno o vrsti i slo¾enosti usluge, te podruèju obavljanja djelatnosti. Davateljima usluge iste vrste i znaèenja, te pribli¾no jednakog podruèja obavljanja djelatnosti, u pravilu, koncesija se daje na isto vrijeme trajanja. Koncesija se mo¾e, na zahtjev koncesionara obnoviti prije isteka roka trajanja, za sljedeæe razdoblje, ako je pru¾ao usluge i obavljao djelatnost u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.

(4) Odluka o davanju koncesije mo¾e sadr¾avati i dodatne odredbe o posebnim uvjetima i rokovima, kao i obvezama koje slu¾e za najbolje moguæe ostvarenje ciljeva i odredaba ovoga Zakona i relevantnih propisa Europske zajednice. Tu spadaju odredbe o poèetku obavljanja djelatnosti, opsegu i kakvoæi usluga i o suradnji s drugim davateljima usluga. Te se odredbe moraju ravnati prema relevantnim propisima Europske zajednice, a moraju sadr¾avati poglavito:

­ opis usluga koje æe se obavljati,
­ zemljopisno podruèje na kojem se usluge mogu obavljati,
­ obujam, svojstvo i razinu kvarova odnosno vremena popravka,
­ odredbe o objavi cijena,
­ odredbe o rje¹avanju pitanja prednosti ili diskriminacije,
­ odredbe o nadzoru cijena,
­ odredbe o naèinu obraèuna i o reviziji,
­ odredbe o moguæem prekidu pru¾anja usluga,
­ prava u svezi s kapitalom, povezivanju s drugim mre¾ama i odgovornost koncesionara.

(5) Ministar na prijedlog Zavoda donosi pravilnik o koncesijama za obavljanje usluga u javnim telekomunikacijama kojim propisuje naèela za odreðivanje trajanja koncesije, posebne uvjete glede cijene i kakvoæe usluga, pristupa korisnika uslugama i raspolo¾ivosti telekomunikacijskih sustava, kao i glede kakvoæe i strukture programa, te naèina i uvjeta za zajednièku uporabu istih oda¹iljaèa ili istih kanala za emitiranje radijskog ili televizijskog programa (time-sharing), i naèina i uvjeta za emitiranje ili distribuciju radijskog ili televizijskog programa drugog koncesionara, proizvoðaèa programa ili autora programa.

(6) Dok nije protivno meðunarodnim obvezama, Zavod mo¾e uskratiti koncesiju trgovaèkom dru¹tvu osnovanom prema stranim propisima, ako nije zajamèeno pravo uzajamnosti.

(7) Koncesija za obavljanje usluga iz èlanka 26. ovoga Zakona na odreðenom podruèju daje se nakon provedenog postupka javnog prikupljanja ponuda ili postupka javnog natjecanja. Koncesija za obavljanje usluga ili djelatnosti iz èlanka 12. i 25., 29. stavka 5. i èlanka 87. ovoga Zakona na odreðenom podruèju daje se u postupku povodom zahtjeva zainteresiranoga trgovaèkog dru¹tva.

(8) Odluku o raspisivanju javnog natjeèaja ili javnog prikupljanja ponuda iz stavka 7. ovoga èlanka donosi Zavod uz suglasnost ministra.

(9) Postupak javnog prikupljanja ponuda i postupak javnog natjecanja propisuje Zavod uz suglasnost ministra.

(10) Za sudjelovanje u postupku iz stavka 7. ovoga èlanka i u postupku iz èlanka 76. stavka 2. ovoga Zakona i za dostavu natjeèajne dokumentacije, te za podno¹enje zahtjeva iz stavka 7. ovoga èlanka i za podno¹enje pisane prijave o obavljanju djelatnosti iz èlanka 29. stavka 2. ovoga Zakona plaæa se propisana naknada u korist proraèuna Republike Hrvatske. Visinu naknade i naèin plaæanja, na prijedlog Zavoda, propisuje ministar.

(11) Trgovaèko dru¹tvo iz stavka 2. ovoga èlanka mo¾e poèeti s pru¾anjem usluga i obavljanjem djelatnosti nakon ¹to se u odreðenom roku, tehnièkim pregledom, na zahtjev dru¹tva, utvrdi da je ispunilo propisane uvjete i nakon ¹to sklopi sa Zavodom ugovor o koncesiji. Zavod æe sklopiti ugovor o koncesiji pod jednakim bitnim uvjetima sa svim trgovaèkim dru¹tvima koja su dobila koncesiju za obavljanje istih, odnosno sliènih telekomunikacijskih usluga ili drugih telekomunikacijskih djelatnosti. Ako se na zahtjev dru¹tva i u primjereno produljenom roku utvrdi da reèeni uvjeti nisu ispunjeni ili ako dru¹tvo nije u tom roku ni podnijelo zahtjev za obavljanje tehnièkog pregleda, Zavod æe rje¹enjem oduzeti koncesiju, a trgovaèko dru¹tvo nema pravo na od¹tetu.

(12) Tehnièki pregled iz stavka 11. ovoga èlanka i tehnièki pregled iz èlanka 76. stavka 6. ovoga Zakona obavlja Zavod. Tro¹kove za obavljanje tehnièkog pregleda plaæa podnositelj zahtjeva, prema stvarnim tro¹kovima povjerenstva koje obavlja taj pregled.

(13) Zavod mo¾e donijeti rje¹enje o oduzimanju koncesije, na odreðeno vrijeme ili trajno ako se utvrdi:

1. da je koncesija dobivena na temelju netoèno iskazanih podataka va¾nih za dono¹enje odluke o davanju koncesije,

2. da koncesionar pru¾a usluge i obavlja djelatnost, namjerno i opetovano, i nakon treæeg upozorenja Zavoda ili mjerodavnog nadzornika, suprotno propisima, odluci o davanju koncesije, te ugovoru o koncesiji,

3. da koncesionar i nakon primljene opomene nije u odreðenom roku platio naknadu za koncesiju.

(14) Koncesija prestaje i:

1. istekom vremena na koje je dana, osim u sluèaju obnove koncesije za sljedeæe razdoblje sukladno odredbi stavka 3. ovoga èlanka,

2. ako se koncesionar odrekne koncesije,

3. prestankom pravne osobe, ako pravni sljednik nije zatra¾io prijenos koncesije,

4. ako je koncesionaru pravomoænom odlukom suda ili mjerodavnog tijela uprave zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dodijeljena,

5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.

(15) Danom konaènosti rje¹enja o oduzimanju koncesije (stavak 13.) i prestankom koncesije (stavak 14.) prestaje va¾iti ugovor o koncesiji.

(16) Nakon ¹to su ispunjeni uvjeti iz stavka 11. ovoga èlanka koncesionar mo¾e koncesiju, uz suglasnost Zavoda, prenijeti na drugu pravnu osobu, zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinut nastavak obavljanja djelatnosti, ili se mo¾e promijeniti sudjelovanje u kapitalu tvrtke koncesionara, u skladu s odredbama ovoga Zakona. Prije poèetka obavljanja djelatnosti novi koncesionar mora sklopiti ugovor o koncesiji sa Zavodom.

VIII. TR®I©NO NATJECANJE

Èlanak 31.

(1) Zavod æe:

1. osigurati djelotvorno natjecanje na telekomunikacijskom tr¾i¹tu s jednakim moguænostima za uspjeh,

2. promicati pristup tr¾i¹tu novim davateljima usluga,

3. onemoguæiti zloporabu nadmoænog polo¾aja na tr¾i¹tu i sprijeèiti zloporabe,

4. osigurati po¹tovanje naèela otvorenog pristupa mre¾i (ONP-Open Network Provision) koja se primjenjuju u Europskoj zajednici,

5. promicati primjenu pravila natjecanja Europske zajednice specifièna za podruèje telekomunikacija u skladu s ovim i drugim hrvatskim zakonima i

6. arbitrirati u sporovima izmeðu davatelja usluga meðusobno, a putem Telekomunikacijskog vijeæa korisnika usluga i izmeðu davatelja usluga i korisnika usluga.

(2) Zavod æe prigodom izvr¹avanja zadataka iz stavka 1. ovoga èlanka suraðivati s tijelom dr¾avne uprave ili javnom ustanovom mjerodavnom za provedbu posebnog zakona kojim su ureðena pitanja za¹tite tr¾i¹nog natjecanja, poglavito kad se odredbe toga zakona primjenjuju na pravne i fizièke osobe koje pru¾aju telekomunikacijske usluge i obavljaju drugu djelatnost telekomunikacija.

Èlanak 32.

(1) Davatelj ili korisnik telekomunikacijskih usluga, ima znatniju tr¾i¹nu snagu na stvarno i prostorno relevantnom tr¾i¹tu:

­ ako nije izlo¾en znatnijoj ili nikakvoj konkurenciji i

­ ako ima nadmoæan polo¾aj na tr¾i¹tu prema ostalim sudionicima zbog svoje sposobnosti da utjeèe na tr¾i¹ne uvjete, zbog velièine prihoda u odnosu na velièinu tr¾i¹ta, te zbog nadzora nad pristupom krajnjim korisnicima, zbog pristupa financijskim izvorima ili zbog iskustva u ponudi proizvoda i usluga.

(2) Pretpostavlja se da je tvrtka iz stavka 1. ovoga èlanka ona koja ima na stvarno i prostorno relevantnom tr¾i¹tu udio veæi od 25% ukupnog prihoda od telekomunikacijskih usluga svih davatelja usluga na tom tr¾i¹tu.

(3) Zavod mo¾e, po slu¾benoj du¾nosti ili na zahtjev davatelja usluga, rje¹enjem utvrditi da davatelj usluga ima na odreðenom tr¾i¹tu znatniju tr¾i¹nu snagu ako je njegov udio iz stavka 2. ovoga èlanka manji od 25%, a mo¾e utvrditi i da davatelj usluga nema znatniju tr¾i¹nu snagu mada je njegov udio veæi od 25% uzimajuæi u obzir mjerila utvrðena u stavku 1. ovoga èlanka.

(4) Zavod jedanput godi¹nje u "Narodnim novinama" objavljuje popis davatelja usluga koji na odreðenom zemljopisnom podruèju imaju znatniju tr¾i¹nu snagu uz obvezu da prije objave popisa od davatelja usluga zatra¾i prethodno oèitovanje.

Èlanak 33.

(1) Davatelj telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom, sukladno naèelu nediskriminiranja, pru¾it æe sudionicima na tr¾i¹tu usluge pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini kakve pru¾a za vlastite potrebe ili za potrebe povezanih tvrtki.

(2) Davatelj usluga iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e ogranièiti pristup mre¾i ako je to sukladno temeljnim zahtjevima koji proizlaze iz Smjernice Vijeæa Europe o ostvarivanju unutarnjeg tr¾i¹ta telekomunikacijskih usluga uvoðenjem otvorenog pristupa mre¾i (u daljnjem tekstu: Smjernica EEC) u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima. Zavod æe na prikladan naèin upoznati sudionike na tr¾i¹tu koji se od temeljnih zahtjeva primjenjuje kao osnova za ogranièenje.

(3) Zavod mo¾e nametnuti pravila pona¹anja ili zabraniti odreðena pona¹anja davatelja usluga koji kr¹e odredbe stavka 1. ovoga èlanka ili proglasiti ugovore ni¹tavnima i staviti ih izvan snage u cjelini ili po dijelovima ako taj davatelj usluga zlorabi svoju znatniju tr¾i¹nu snagu. Prije nego se poduzme takva mjera, Zavod æe zahtijevati od davatelja usluga kojeg se to tièe, da u primjerenom roku prestane sa zloporabama na koje je prigovor upuæen.

(4) Zloporabom æe se smatrati ako davatelj usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom omoguæuje sebi i povezanim tvrtkama pristup interno ponuðenim uslugama ili uslugama koje nudi na tr¾i¹tu uz povoljnije uvjete od uvjeta uz koje se tim uslugama mogu koristiti druge konkurentne tvrtke u okviru njihove ponude usluga. Mo¾e se osporiti postojanje navedene zloporabe, ako davatelj usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom podastre èinjenice koje stvarno opravdavaju primjenu nepovoljnijih uvjeta, poglavito primjenu ogranièenja u pristupu njegovim uslugama.

(5) Tvrtke sa znatnijom tr¾i¹nom snagom i tvrtke obvezne za pru¾anje osnovnih telekomunikacijskih usluga moraju ponuditi suèelja u skladu s naèelima otvorenog pristupa mre¾i. Mogu ponuditi i druga suèelja kao dodatak.

(6) Ako u ponudi telekomunikacijskih usluga davatelj usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom ne udovolji standardima usvojenim od Europske zajednice ili Vijeæa Europe kao obvezujuæim, sukladno Smjernici EEC, a u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima, Zavod se mo¾e koristiti ovlastima utvrðenim u stavku 3. ovoga èlanka.

Èlanak 34.

(1) Operator mo¾e ogranièiti pristup mre¾i i meðusobno povezivanje samo zbog razloga temeljenih na osnovnim zahtjevima sukladno Smjernici EEC i ako ogranièenje udovoljava i ostalim propisima Europske zajednice u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima.

(2) Operator iz stavka 1. ovoga èlanka podastrijet æe Zavodu dokaz da je uskrata ili ogranièenje pristupa mre¾i ili meðusobnog povezivanja u skladu s propisima.

(3) Mora se udovoljiti zahtjevu glede posebna pristupa mre¾i ako postoji tehnièka moguænost i ako podnositelj zahtjeva plaæa tro¹kove.

(4) Ministar æe, na prijedlog Zavoda, propisati naèine i uvjete za pristup mre¾i, ukljuèujuæi meðusobno povezivanje, sukladno pravilima koja se primjenjuju u Europskoj zajednici.

Èlanak 35.

(1) Svaki operator telekomunikacijske mre¾e obvezan je naèiniti ponudu drugim operatorima za meðusobno povezivanje na njihov zahtjev. Sve zainteresirane strane obvezne su osigurati i unaprijediti komunikaciju izmeðu korisnika razlièitih telekomunikacijskih mre¾a.

(2) Ako se ne mo¾e postiæi dogovor o meðusobnom povezivanju izmeðu operatora telekomunikacijskih mre¾a unutar ¹est tjedana od primitka zahtjeva, svaka strana ukljuèena u meðusobno povezivanje mo¾e se obratiti Zavodu.

(3) U sluèaju iz stavka 2. ovoga èlanka Zavod æe u roku od ¹est tjedana ili, iznimno, u roku od najvi¹e deset tjedana nakon primitka podneska saslu¹ati sudionike meðusobnog povezivanja i odluèiti o naèinu i uvjetima meðusobnog povezivanja u skladu sa Smjernicom EEC, i donijeti odluku koja zamjenjuje ugovor izmeðu sudionika meðusobnog povezivanja, u dijelu u kojem se ne sla¾u.

(4) Zavod ima pravo tra¾iti od tvrtki sa znatnijom tr¾i¹nom snagom da izrade listu standardnih ponuda meðusobnog povezivanja za svoje mre¾e.

(5) Standardna ponuda meðusobnog povezivanja sukladno stavku 4. ovoga èlanka i dogovor o meðusobnom povezivanju sukladno stavku 2. ovoga èlanka podastrijet æe se u pisanom obliku Zavodu, a Zavod æe ih na prikladan naèin objaviti.

Èlanak 36.

Davatelji usluga iznajmljenih vodova sa znatnijom tr¾i¹nom snagom obvezani su, na tr¾i¹tu na kojem dominiraju, javno istaknuti minimalnu ponudu vodova za iznajmljivanje s ujednaèenim tehnièkim znaèajkama sukladno odreðenoj smjernici Vijeæa Europe za uvoðenje otvorenog pristupa mre¾i za iznajmljene vodove. Da bi udovoljili tim zahtjevima, moraju odrediti opæe uvjete poslovanja i tro¹kovno usmjerene cijene.

Naèin pristupa mre¾i i naèin meðusobnog
povezivanja

Èlanak 37.

(1) Operator telekomunikacijske mre¾e sa znatnijom tr¾i¹nom snagom koji nudi telekomunikacijske usluge, treba osigurati ostalim korisnicima pristup svojoj telekomunikacijskoj mre¾i ili nepovezanim dijelovima te mre¾e. Obveza za meðusobnim povezivanjem neæe se primijeniti ako operator predoèi dokaze koji ukazuju da ta obveza nije prikladna u tom posebnom sluèaju. Zavod æe donijeti obvezujuæu odluku o takvoj opravdanosti unutar ¹est tjedana i o tome je li opravdan dodatni tehnièki ili gospodarski tro¹ak za tra¾ene usluge sa stajali¹ta posebnih propisa o tr¾i¹nom natjecanju.

(2) Pristup mre¾i bit æe odobren putem prikljuèaka koji su opæenito dostupni na tr¾i¹tu (opæi pristup mre¾i). Takoðer mo¾e biti odobren pristup mre¾i putem posebnih prikljuèaka (poseban pristup mre¾i) ako korisnik tako zahtijeva.

(3) Dogovori o pristupu mre¾i i meðusobnom povezivanju moraju biti temeljeni na objektivnim kriterijima, te moraju biti razumljivi i moraju omoguæiti nediskriminirajuæi pristup telekomunikacijskim mre¾ama operatora s jednakim moguænostima, sukladno stavku 1. ovoga èlanka.

(4) Naèin, uvjeti i naknada (cijena) pristupa mre¾i i meðusobnom povezivanju telekomunikacijskih mre¾a moraju biti isti koje operatori primjenjuju interno u svojim mre¾ama i prema svojim povezanim tvrtkama.

Èlanak 38.

(1) Meðusobno povezivanje obuhvaæat æe najmanje ove usluge:

1. pristup mre¾i davatelja usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom mre¾e novog davatelja usluga putem programiranog odabira mre¾e ili biranjem brojeva za izbor sukladno planu numeriranja,

2. prijenos podataka potrebnih za uspostavljanje sveze odreðenog prikljuèka prema davatelju usluga s èijom je mre¾om mre¾a meðusobno povezana,

3. prespajanje poziva korisnicima drugog operatora s kojim se vr¹i meðusobno povezivanje,

4. osiguranje podataka o obraèunu u prikladnom obliku za davatelja usluga s èijom je mre¾om mre¾a meðusobno povezana.

(2) Pravilnikom iz èlanka 34. stavka 4. uzet æe se u obzir za¹tita djelotvornog tr¾i¹nog natjecanja, odr¾avanje dosljedne kakvoæe usluga i usklaðenost s obvezujuæim meðunarodnim propisima. Ovim pravilnikom se mora odrediti minimalan opseg ponude nepovezanih elemenata mre¾e.

(3) U sluèaju sporova Zavod æe odluèiti o prikladnosti tro¹kova i tehnièkoj prikladnosti pristupa mre¾i i meðusobnog povezivanja.

Èlanak 39.

(1) Koncesionar æe iznijeti uvjete svojega poslovanja, opisati usluge koje nudi i pobli¾e odrediti cijene. Uvjeti poslovanja, opis usluga i cijene podastrijet æe se Zavodu i objaviti u prikladnom obliku.

(2) Promjene uvjeta poslovanja i cijena objavit æe se u prikladnom obliku najmanje dva mjeseca unaprijed od dana stupanja na snagu. Bilo koja promjena sadr¾aja ugovora ovlastit æe drugu ugovornu stranu da raskine ugovor s koncesionarom unutar èetiri tjedna od objavljivanja promjene.

(3) Svatko se mo¾e koristiti telekomunikacijskim uslugama poglavito osnovnim uslugama i poglavito ugovorenim uslugama usklaðenim s uvjetima poslovanja i cijenama.

(4) Za uvjete poslovanja davatelja usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom valja pribaviti odobrenje Zavoda za sljedeæe telekomunikacijske usluge:

1. usluge prijenosa govora u realnom vremenu (u nepokretnoj i pokretnoj mre¾i) i

2. najam vodova.

(5) Ako davatelj usluga nema znatniju tr¾i¹nu snagu, uvjeti poslovanja i znatnije promjene tih uvjeta moraju se predoèiti Zavodu prije poèetka pru¾anja usluga ili dana stupanja promjena na snagu. U sluèaju usluga navedenih u stavku 4. toèki 1. ovoga èlanka Zavod mo¾e osporiti uvjete poslovanja unutar osam tjedana ako su u suprotnosti s ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega.

(6) Ako je radi rje¹enja spora potrebno izmijeniti uvjete poslovanja, te se izmjene mogu utvrditi uz suglasnost Zavoda.

(7) Odobrenju Zavoda podlo¾ne su cijene sljedeæih telekomunikacijskih usluga u sluèajevima kad davatelj usluga ima znatniju tr¾i¹nu snagu:

1. javna govorna usluga i

2. iznajmljivanje vodova.

(8) Ako davatelj usluga nema znatniju tr¾i¹nu snagu, Zavodu se mora prijaviti cjenik, tj. tarifa usluga prije njihove primjene. Cijene za usluge prijenosa govora u realnom vremenu putem pokretne mre¾e takoðer se moraju prijaviti Zavodu. Cijene koje nisu podlo¾ne odobrenju navest æe se uzimajuæi u obzir va¾ne tro¹kove i zahtjeve koje treba ispuniti. Cijene moraju biti ujednaèene unutar cjenovnog podruèja. Zabranjeno je subvencioniranje izmeðu cjenovnih podruèja.

(9) Nakon ¹to je isteklo odobrenje, sljedeæa odobrenja za cijene nu¾na su samo ako je potrebna stalna prilagodba strukture cijena. Namjeravane promjene prijavit æe se Zavodu najmanje osam tjedana prije stupanja promjena na snagu. Odobravajuæi cijene telekomunikacijskih usluga Zavod mo¾e odrediti najvi¹u razinu cijena.

(10) Za objavljivanje uvjeta poslovanja i odreðivanja cijena davatelja usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom Zavod mo¾e pravilnikom odrediti okvirne uvjete ukljuèujuæi i naèela strukturiranja cijena. Poglavito æe se odrediti vrsta i sadr¾aj obveza pru¾anja usluga, temelj na kojem æe se vr¹iti izraèun cijena, uvjeti za suèelja, kakvoæa raznih prijenosnih putova, uvjeti za uporabu, pristup mre¾i i meðusobno povezivanje, te vremenska ogranièenja za postavljanje zaprjeke za subvencioniranje, kojim se omoguæuje uvoðenje novih usluga i tehnologija. Pojedina cjenovna podruèja ne smiju biti u prednosti zbog strukture cijena. Zavod æe uzeti u obzir obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz meðunarodnih propisa.

Èlanak 40.

(1) Tvrtkama sa znatnijom tr¾i¹nom snagom na tr¾i¹tima koja nisu telekomunikacijska ili koja vr¹e posebna ili iskljuèiva prava u drugim podruèjima zabranjeno je subvencionirati cijene za svoje telekomunikacijske usluge iz podruèja u kojima imaju posebna ili iskljuèiva prava. Za odreðivanje razine cijena tvrtke sa znatnijom tr¾i¹nom snagom mora se primjenjivati naèelo temeljeno na tro¹kovima.

(2) Tvrtkama sa znatnijom tr¾i¹nom snagom na telekomunikacijskom tr¾i¹tu zabranjeno je subvencioniranje obavljanja telekomunikacijskih usluga jednu od drugih ili subvencioniranje izmeðu tih i drugih telekomunikacijskih usluga.

(3) Davatelji telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom na tr¾i¹tima koja nisu telekomunikacijska ili koja vr¹e posebna ili iskljuèiva prava u drugim podruèjima moraju prikladno razdvojiti, glede ustroja i obraèuna, poslovne aktivnosti u podruèju telekomunikacija i njihovih drugih poslovnih aktivnosti radi osiguranja razvidnosti u protoku usluga i plaæanja izmeðu tih podruèja u kojima su aktivni.

(4) Davatelji telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tr¾i¹nom snagom na telekomunikacijskom tr¾i¹tu moraju prikladno razdvojiti, glede ustroja i obraèuna, poslovne aktivnosti na razlièitim telekomunikacijskim tr¾i¹tima radi osiguranja razvidnosti u protoku usluga i plaæanja izmeðu tih podruèja u kojima su aktivni.

(5) Zavod mo¾e po slu¾benoj du¾nosti ili na zahtjev sudionika na tr¾i¹tu pokrenuti istragu, ako postoji opravdana sumnja da su prekr¹ene odredbe ovoga èlanka. Mo¾e pregledati knjige i zapise davatelja usluga i zahtijevati potankosti o strukturi tro¹kova.

Èlanak 41.

(1) Ako tvrtka ustupi svoju infrastrukturu ili slobodne kapacitete drugoj tvrtki i ako ta tvrtka kasnije pru¾a telekomunikacijske usluge, tro¹kovi na kojima se temelji ustupanje ne smiju biti subvencionirani iz podruèja djelatnosti s posebnim ili iskljuèivim pravima.

(2) Tvrtka koja ustupa infrastrukturu ili slobodne kapacitete sukladno stavku 1. ovoga èlanka mora izvijestiti Zavod prije poèetka pru¾anja usluga. Potreban je takoðer dokaz o ispunjenju obveze iz stavka 1. ovoga èlanka. Zavod mo¾e ulo¾iti prigovor na ustupanje infrastrukture ili slobodnih kapaciteta unutar osam tjedana ako misli da se radi o subvencioniranju.

(3) U sluèaju prigovora iz stavka 2. ovoga èlanka ustupljena infrastruktura ili slobodni kapaciteti za telekomunikacijske usluge mogu se upotrebljavati pod uvjetom da je prestalo subvencioniranje.

(4) Prigovor iz stavka 2. ovoga èlanka sadr¾avat æe one uvjete i zahtjeve, glede subvencioniranja, koje valja ispuniti retroaktivno, te æe sadr¾avati i primjeren rok u kojem se mora udovoljiti tim uvjetima i zahtjevima.

IX. ADRESIRANJE I NUMERIRANJE

Èlanak 42.

Pojmovi upotrijebljeni u ovom poglavlju imaju sljedeæe znaèenje:

1. "elementi adresiranja" - znakovi, slova, znamenke i signali za ciljani odabir komunikacijskih sveza,

2. "adresa" - zbroj svih elemenata adresiranja za ciljani odabir komunikacijske sveze,

3. "brojevi" - nizovi znamenaka koji slu¾e za adresiranje u telekomunikacijskim mre¾ama,

4. "plan adresiranja" odreðen je kao zbroj svih moguæih kombinacija elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za jedinstvenu identifikaciju osoba, raèunalnih procesa, strojeva, ureðaja ili telekomunikacijske opreme ukljuèenih u telekomunikacijski proces,

5. "plan numeriranja" odreðen je kao zbroj svih moguæih kombinacija elemenata adresiranja pomoæu znamenaka radi jedinstvene identifikacije osoba, raèunalnih procesa, strojeva, ureðaja ili telekomunikacijske opreme ukljuèenih u telekomunikacijski proces,

6. "davatelji usluga" - operatori ili davatelji usluga kojima su elementi adresiranja dodijeljeni za uporabu,

7. "prenosivost broja" - moguænost za pretplatnike koji to tra¾e da zadr¾e svoj broj u nepokretnoj telefonskoj mre¾i na posebnoj lokaciji neovisno o promjeni davatelja usluga.

Èlanak 43.

(1) Svrha adresiranja je djelotvorno strukturiranje i upravljanje adresnim prostorom radi zadovoljenja zahtjeva davatelja usluga na po¹ten i nediskriminirajuæi naèin.

(2) Radi ostvarenja ciljeva iz stavka 1. ovoga èlanka Zavod æe izraditi planove adresiranja i propisati uvjete za ostvarenje prava na dodjelu i uporabu adresa.

Èlanak 44.

(1) Prigodom izradbe planova numeriranja Zavod æe uzeti u obzir meðunarodne propise, poglavito glede njihove strukture. Poduzet æe prikladne mjere radi osiguranja dostupnosti prikladnog broja adresa. U planovima numeriranja valja ostaviti prostor, koliko je tehnièki izvedivo, za nove unutarnje i meðunarodne usluge i za prenosivost broja.

(2) Struktura plana numeriranja i propisi koji odreðuju namjenu brojeva trebaju jamèiti jednaku moguænost i jednaki postupak za sve davatelje telekomunikacijskih usluga.

(3) Zavod æe osigurati da se pokrenu potrebne mjere za pripremu uvoðenja prenosivosti broja za telefonske brojeve u obliku prenosivosti operatora mre¾e bez odgaðanja i svrhovito, tako da je prenosivost broja u Republici Hrvatskoj dostupna kad se uka¾e prva prigoda. Zavod æe propisati raspored i dinamiku uvoðenja prenosivosti broja, uzimajuæi u obzir raspored koji se primjenjuje u Europskoj zajednici na naèin da ne èini zaprjeku tr¾i¹nom natjecanju na pojedinim tr¾i¹tima i da nije suprotna interesima korisnika usluga.

Èlanak 45.

(1) Zavod mo¾e naèiniti izmjene planova numeriranja radi provedbe meðunarodnih obveza ili preporuka i da za¹titi prikladnu dostupnost elemenata adresiranja sukladno posljednjoj dostignutoj razini. Vodit æe se raèuna o uèinku na stranke kojih se to tièe, poglavito o izravnim i neizravnim tro¹kovima prilagodbe.

(2) Operatori telekomunikacijskih mre¾a i davatelji telekomunikacijskih usluga na koje utjeèu takve promjene obvezni su primijeniti potrebne mjere na vlastiti tro¹ak.

(3) Promjene plana numeriranja u cjelini ili djelomièno ili promjene propisa koji odreðuju namjenu brojeva ni u kojem sluèaju ne opravdavaju tra¾enje od¹tete.

Èlanak 46.

Planovi numeriranja æe se oblikovati na naèin da omoguæe korisnicima telekomunikacijske mre¾e odabir operatora na kojega se ¾ele prikljuèiti.

Upravljanje sustavom numeriranja i dodjela brojeva

Èlanak 47.

(1) Zavod je mjerodavan za djelotvorno upravljanje planovima numeriranja, poglavito za osmi¹ljenje uporabe i dodjelu elemenata za adresiranje davateljima usluga, kojima se mo¾e prenijeti pravo samostalnog upravljanja podreðenim elementima za adresiranje.

(2) Zavod æe, u skladu sa zahtjevima, dodijeliti elemente adresiranja davateljima telekomunikacijskih usluga za njihovu uporabu. Dodjela æe slijediti objektivna, nediskriminirajuæa i razumljiva naèela, poglavito naèela jednakih moguænosti. Davateljima usluga mo¾e se prenijeti pravo samostalne dodjele podreðenih elemenata adresiranja.

Èlanak 48.

(1) Dodjelom elemenata adresiranja odreðenom davatelju usluga ti elementi adresiranja ne mogu postati njegovo vlasni¹tvo. Davatelj usluga ima samo pravo uporabe odreðenih elemenata.

(2) Za svaku moguæu adresu unutar elemenata adresiranja dodijeljenih odreðenom davatelju usluga plaæa se naknada u korist proraèuna Republike Hrvatske. Visina naknade za svaku moguæu adresu odredit æe se pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Zavoda, vodeæi raèuna o gospodarskoj koristi od dodjele adresa i materijalnim tro¹kovima kao i tro¹kovima osoblja za upravljanje adresnim prostorom i za dodjelu adresa.

(3) Ako element adresiranja, dodijeljen na zahtjev, onemoguæuje uporabu sljedeæih elemenata adresiranja, davatelj usluga morat æe platiti naknadu zbog gubitka moguæe uporabe sljedeæih elemenata adresiranja. Visina naknade odredit æe se pravilnikom iz stavka 2. ovoga èlanka.

(4) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga èlanka primjenjivat æe se u sluèajevima u kojima su u vrijeme stupanja na snagu plana numeriranja elementi adresiranja upotrebljavani bez dodjele ili su dr¾ani u prièuvi.

X. ODREDBE O RADIJSKIM POSTAJAMA

Èlanak 49.

(1) Radijska postaja se mo¾e nabaviti, postaviti ili upotrebljavati na temelju unaprijed pribavljene dozvole za radijsku postaju ili privremene dozvole za radijsku postaju.

(2) Radijska postaja se mo¾e prodati, dati u najam ili ustupiti pravnoj ili fizièkoj osobi koja je unaprijed pribavila propisanu dozvolu.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka, za tehnièki slo¾eniju nepokretnu radijsku postaju, prema mjerilima koje donosi ravnatelj Zavoda, prije izdavanja dozvole za tu radijsku postaju mo¾e se izdati i dozvola za postavljanje te radijske postaje s rokom valjanosti do dvije godine, na temelju koje se ta radijska postaja mo¾e nabaviti i postaviti.

(4) Za radijsku postaju iz stavka 3. ovoga èlanka izdaje se dozvola za radijsku postaju ako se tehnièkim pregledom utvrdi da ispunjava tehnièke uvjete i norme na naèin propisan ovim Zakonom, da mo¾e nesmetano raditi i da ne stvara ¹tetnu smetnju.

(5) Tehnièki pregled iz stavka 4. ovoga èlanka obavlja Zavod uz stvarne tro¹kove povjerenstva koje obavlja taj pregled.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka dozvola nije potrebna:

1. za radijske i televizijske prijamnike koji rade samo u frekvencijskom podruèju namijenjenom za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija, ukljuèujuæi i takve emisije putem satelita,

2. za be¾ièni telefon (CT),

3. za radijske postaje za upravljanje igraèkama i napravama koje su predviðene za rad u frekvencijskom podruèju, namijenjenom za tu svrhu,

4. za druge radijske postaje prema odluci Zavoda u skladu s meðunarodnim pravilima i propisima.

(7) Za uporabu radijske frekvencije plaæa se naknada u skladu s Pravilnikom o naknadi za uporabu radijskih frekvencija i naèinu plaæanja, kojeg donosi ministar, na prijedlog Zavoda.

(8) Naknada iz stavka 7. ovoga èlanka plaæa se u korist proraèuna Republike Hrvatske.

(9) Zavod propisuje izgled i sadr¾aj obrazaca iz stavka 1. i 3. ovoga èlanka.

Èlanak 50.

(1) Dozvolu za radijsku postaju, privremenu dozvolu za radijsku postaju i dozvolu za postavljanje radijske postaje izdaje Zavod.

(2) Za sve radijske postaje na zrakoplovu, plovilu, lokomotivi, u sustavu za pozivanje osoba (paging), u sustavu za simultano prevoðenje i za sve radijske postaje koje upotrebljava radioamater (pojedinac), kao i za sve radijske postaje u drugim sustavima ili radijskim slu¾bama, prema odluci Zavoda, sukladno meðunarodnim pravilima i propisima, izdaje se jedna dozvola.

(3) Zavod vodi popis izdanih dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka.

(4) Stranac, za vrijeme privremenog boravka u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca ili prijelaza preko teritorija Republike Hrvatske, na temelju valjane dozvole izdane u njegovoj dr¾avi i prevedene na jedan od jezika na kojem se izdaju dokumenti CEPT-a, po¹tujuæi odredbe ovoga Zakona i upotrebljavajuæi radijske frekvencije koje su meðunarodno usklaðene i predviðene za odreðenu namjenu, mo¾e upotrebljavati amatersku i graðansku radijsku postaju, radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu, te drugu pokretnu radijsku postaju prema odluci Zavoda na naèelu uzajamnosti i prema preporukama CEPT-a i drugu radijsku opremu za koju je Zavod donio odluku o slobodnom kolanju, sukladno meðunarodnoj praksi.

Èlanak 51.

(1) Radijsku postaju mo¾e postaviti i upotrebljavati pravna osoba i hrvatski dr¾avljanin uz uvjete ¹to ih propisuje ovaj Zakon.

(2) Dozvolu iz èlanka 49. stavka 1. ovoga Zakona za radijsku postaju kojom se obavlja radioamaterska slu¾ba mo¾e dobiti èlan hrvatske radioamaterske udruge priznate od strane Meðunarodne radioamaterske udruge (IARU) i ako je polo¾io ispit u skladu s uvjetima uporabe radioamaterskih postaja iz èlanka 6. ovoga Zakona.

(3) Odreðene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati stranci i strane pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju poslovnu, tehnièku, informativnu, znanstvenu, kulturnu, ¹portsku ili drugu djelatnost, na naèelu uzajamnosti.

(4) Odreðene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati diplomatska zastupstva samo za vlastite potrebe, na naèelu uzajamnosti.

(5) Obrazac i postupak izdavanja dozvole iz stavka 2., te vrste radijskih postaja iz stavka 3. i 4. ovoga èlanka propisuje Zavod.

Èlanak 52.

Radijska postaja koja se proizvede, uveze, prodaje ili iznajmljuje za uporabu u Republici Hrvatskoj mora udovoljavati propisanim tehnièkim uvjetima i normama, ¹to se dokazuje potvrdom (certifikatom) ili izjavom o usklaðenosti i oznakom iz èlanka 6. stavka 3. ovoga Zakona.

Èlanak 53.

(1) Radijska postaja iz èlanka 49. ovoga Zakona za koju se izdaje dozvola mo¾e se uvesti u Republiku Hrvatsku na temelju unaprijed pribavljene dozvole, a radijska postaja za koju se ne izdaje dozvola, osim radijske postaje koju uvozi stranac na temelju odredbe iz èlanka 50. stavka 4. ovoga Zakona, i radijska postaja iz sustava za koji se izdaje jedna dozvola prema èlanku 50. stavku 2. mo¾e se uvesti na temelju unaprijed pribavljenog posebnog odobrenja Zavoda.

(2) Pravna ili fizièka osoba koja unosi radijsku postaju u Republiku Hrvatsku mora radijsku postaju prijaviti slu¾bi unutarnjih poslova na graniènom prijelazu, koja stavljanjem peèata na poleðinu dozvole ili odobrenja ovjerava uno¹enje radijske postaje.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka pravne osobe koje uvoze radijske postaje radi daljnje prodaje ili iznajmljivanja, a registrirane su za obavljanje takve djelatnosti, mogu uvesti radijske postaje na temelju odobrenja koje izdaje Zavod. Odobrenje Zavoda potrebno je i za prijevoz (tranzitiranje) radijskih postaja preko podruèja Republike Hrvatske.

(4) Pravna i fizièka osoba koja na temelju pisane prijave Zavodu iz èlanka 27. stavka 2. ovoga Zakona odr¾ava radijske postaje za raèun naruèitelja iz inozemstva mo¾e privremeno uvesti radijsku postaju, radi popravka, na temelju odobrenja koje izdaje Zavod.

(5) Za odobrenja iz stavka 1., 3. i 4. ovoga èlanka plaæa se upravna pristojba kao i za dozvolu iz èlanka 49. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, razmjerno broju radijskih postaja koje se uvoze, prema posebnim propisima.

Èlanak 54.

(1) Dodjela i uporaba radijske frekvencije usklaðuje se na meðunarodnoj razini, a temelji se na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija, kojeg donosi ministar na prijedlog Zavoda.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga èlanka utvrðuju se naèela za namjenu radiofrekvencijskog spektra i dodjelu radijskih frekvencija, kao ogranièenog prirodnog dobra, u skladu s meðunarodnim propisima o radijskim komunikacijama i meðunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(3) Odluka o dodjeli i uporabi radijske frekvencije sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e se donijeti ako je:

1. uspostavljena tablica namjene radiofrekvencijskih podruèja i utvrðen plan uporabe radijskih frekvencija,

2. osigurano dovoljno frekvencijskih podruèja za:

­ buduæe nove korisnike radijskih frekvencija i za predvidivi tehnolo¹ki razvoj,

­ ravnomjeran razvoj radiokomunikacijskih slu¾bi i drugih kori¹tenja radiofrekvencijskog spektra,

­ potrebe javnog reda, obrane i dr¾avne sigurnosti.

(4) Tablica namjene radiofrekvencijskih podruèja obvezno se na prikladan naèin objavljuje najmanje jedanput u dvije godine.

(5) Za potrebe meðunarodnog usklaðivanja uporabe radijskih frekvencija, za potrebe nadzora i kontrole radiofrekvencijskog spektra iz èlanka 92. ovoga Zakona i radi poduzimanja mjera za za¹titu od smetnji iz èlanka 72. ovoga Zakona, Zavod osniva kontrolno-mjerne postaje u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu s potrebnom mjernom i raèunalnom opremom.

Èlanak 55.

(1) Uporaba radijskih frekvencija mo¾e se vremenski ogranièiti ili se mo¾e uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija zbog svrhovite uporabe radijskih frekvencija kao ogranièenog dobra, kad je to nu¾no, radi usklaðivanja uporabe radijskih frekvencija na meðunarodnoj razini.

(2) Naèin i uvjete uz koje se mo¾e vremenski ogranièiti ili uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija utvrðuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, a po pribavljenom mi¹ljenju Zavoda.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga èlanka ne odnosi se na radijske frekvencije koje se upotrebljavaju za potrebe slu¾be sigurnosti zraène plovidbe, slu¾be sigurnosti prometa na moru i unutarnjim plovnim putovima, slu¾be sigurnosti prometa na ¾eljeznicama i cestama, slu¾be izvje¹æivanja, hidrometeorolo¹ke slu¾be, vatrogasne slu¾be i slu¾be ¾urne medicinske pomoæi.

Èlanak 56.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju, privremene dozvole za radijsku postaju i dozvole za postavljanje radijske postaje, te za izdavanje posebnog odobrenja iz èlanka 53. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.

(2) Ako se radijska postaja treba upotrebljavati u odreðenoj radijskoj mre¾i, uz zahtjev za izdavanje dozvole ili dozvole za postavljanje, treba prilo¾iti kratki tehnièki opis te mre¾e s naznakom polo¾aja pojedinih radijskih postaja u mre¾i i kratkim opisom naèina uporabe mre¾e.

(3) Zavod mo¾e zahtijevati da se prije izdavanja dozvole obave odreðena radijska mjerenja i druga ispitivanja kako bi se utvrdili tehnièki, zemljopisni i drugi uvjeti za djelotvoran i nesmetan rad radijske postaje, te da svojim radom neæe ometati rad drugih radijskih postaja.

(4) Zavod æe obaviti, prema potrebi, prije izdavanja dozvole za radijsku postaju ili dozvole za postavljanje radijske postaje, meðunarodno usklaðivanje uporabe radijske frekvencije. Stvarne tro¹kove meðunarodnog usklaðivanja, a najvi¹e do 10.000,00 kuna plaæa podnositelj zahtjeva.

(5) Zavod mo¾e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju u skladu s pravilnikom iz èlanka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ako bi uporaba te radijske postaje bila nesvrhovita s obzirom na upotrijebljenu radijsku frekvenciju kao ogranièeno prirodno dobro ili ako je tehnièki i gospodarski opravdano komunikaciju putem te radijske postaje nadomjestiti telekomunikacijskom uslugom odgovarajuæe kakvoæe iz ponude na tr¾i¹tu.

(6) Zavod propisuje izgled i sadr¾aj obrazaca iz stavka 1. ovoga èlanka.

Èlanak 57.

(1) Dozvola za radijsku postaju izdaje se u pravilu na rok do 10 godina, koji mora biti primjeren namjeni radijske postaje i vremenskom ogranièenju iz èlanka 55. ovoga Zakona.

(2) Dozvola za radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu va¾i do prestanka uporabe zrakoplova ili plovila.

(3) Dozvola za postavljanje radijske postaje izdaje se s odreðenim rokom va¾enja koji ne mo¾e biti dulji od dvije godine.

(4) Privremena dozvola za radijsku postaju za potrebe ¹portskih i drugih priredbi izdaje se na rok do 30 dana, a za potrebe ispitivanja, istra¾ivanja ili projektiranja izdaje se na rok do godinu dana.

(5) Va¾enje dozvole za radijsku postaju iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e se produljiti u skladu s pravilnikom iz èlanka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ako se zahtjev za produljenje podnese najmanje 30 dana prije isteka roka valjanosti dozvole.

Èlanak 58.

(1) Ako se ustanovi da radijska postaja trpi ili stvara ¹tetne smetnje i pored toga ¹to ispunjava tehnièke uvjete i norme te uvjete iz dozvole ili dozvole za postavljanje, Zavod æe izmijeniti uvjete iz dozvole.

(2) Tro¹kove zbog izmjena uvjeta iz stavka 1. ovoga èlanka podmiruje vlasnik, tj. korisnik radijske postaje.

Potvrda za radijske postaje na novoizgraðenom plovilu

Èlanak 59.

(1) Za novoizgraðeno plovilo u Republici Hrvatskoj, a na zahtjev inozemnog vlasnika, pravna osoba mjerodavna za registraciju plovila izdat æe potvrdu da radijske postaje na plovilu udovoljavaju meðunarodnim propisima.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga èlanka izdaje se radi plovidbe do zemlje u kojoj æe se plovilo registrirati.

(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga èlanka va¾i najvi¹e tri mjeseca.

Èlanak 60.

(1) Dozvola za radijsku postaju prestaje va¾iti:

1. istekom roka va¾enja,

2. prestankom plaæanja naknade za uporabu radijskih frekvencija,

3. trajnom zabranom uporabe radijske postaje,

4. kad vlasnik otka¾e uporabu radijske postaje,

5. za radijsku postaju u radioamaterskoj slu¾bi, kad njezin vlasnik, tj. korisnik prestane biti èlan radioamaterske udruge iz èlanka 51. stavka 2. ovoga Zakona,

6. otuðenjem ili prestankom uporabe radijske postaje zbog njezine dotrajalosti,

7. kad vlasniku radijske postaje, kojom obavlja djelatnost telekomunikacija ili pru¾a usluge na temelju koncesije, istekne rok na koji je dana koncesija ili mu je koncesija oduzeta.

(2) Kad istekne rok va¾enja dozvole za radijsku postaju, vlasnik te postaje, ili njegov sljednik ili nasljednik mora poduzeti djelotvorne mjere kojima se onemoguæuje rad te radijske postaje i o tim mjerama pisano izvijestiti Zavod u roku osam dana od dana isteka roka va¾enja.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga èlanka odnosi se i na pravnu i fizièku osobu koja je do¹la i na dugi naèin u posjed radijske postaje za koju nema propisanu dozvolu.

Èlanak 61.

(1) Prigodom uporabe radijske postaje vlasnik ili korisnik radijske postaje mora se pridr¾avati tehnièkih uvjeta i normi za radijske postaje, kao i uvjeta odreðenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i dozvolom za radijsku postaju.

(2) Vlasnik ili korisnik radijske postaje mora osigurati da se uporabom njegove radijske postaje ne stvaraju ¹tetne smetnje ili smetnje u radu i uporabi drugih radijskih postaja i telekomunikacija.

(3) Ako se radijska postaja ne upotrebljava na naèin i pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka, Zavod mo¾e poni¹titi dozvolu za tu radijsku postaju.

(4) Ako se utvrdi da se radijska postaja ne upotrebljava za obavljanje odreðene slu¾be, dozvola za tu radijsku postaju mo¾e se poni¹titi i izdati dozvola drugom korisniku u svrhu za¹tite radiofrekvencijskog spektra u Republici Hrvatskoj.

(5) Vlasnik ili korisnik radijske postaje mora najmanje jednom godi¹nje obaviti mjerenja na radijskoj postaji radi provjere tehnièkih parametara i ta mjerenja mora voditi u popisu.

(6) Odredba iz stavka 5. ovoga èlanka ne odnosi se na pokretni radiotelefon, be¾ièni telefon (CT), radijsku postaju koja radi u graðanskom frekvencijskom podruèju (CB) i radijsku postaju u radioamaterskoj slu¾bi te druge radijske postaje prema odluci Zavoda u skladu s meðunarodnom praksom i propisima.

(7) Radijska postaja se mo¾e upotrebljavati za obavljanje samo one radijske slu¾be za koju je radijska postaja namijenjena prigodom izdavanja dozvole.

Ogranièenje uporabe radijskih postaja na plovilu i zrakoplovu

Èlanak 62.

(1) Radijska postaja na plovilu mo¾e se, dok se plovilo nalazi u luci ili pristani¹tu, upotrebljavati samo za radijske komunikacije za peljarenje, manevriranje, ukrcaj, iskrcaj i za radijske komunikacije na plovilu.

(2) Radijska postaja na zrakoplovu mo¾e se, dok se zrakoplov nalazi u zraènoj luci, upotrebljavati samo za radijske komunikacije sa slu¾bom kontrole leta te slu¾bom prihvata i otpreme putnika, prtljage i robe.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka ne odnose se na radijsku postaju koja radi na frekvenciji izvan podruèja namijenjenog pomorskoj slu¾bi ili zrakoplovnoj slu¾bi.

Èlanak 63.

(1) Sve vrste radijskih postaja moraju se, prigodom emitiranja, identificirati u skladu s propisom o identifikaciji radijskih postaja.

(2) Zavod donosi propis iz stavka 1. ovoga èlanka.

(3) Odredba stavka 1. ovoga èlanka ne odnosi se na radijsku postaju u radiorelejnom spojnom putu, zemaljsku satelitsku postaju, radijsku postaju koja automatski emitira odreðeni signal opasnosti, radiofar i slièno, te druge radijske postaje prema odluci Zavoda, sukladno meðunarodnoj praksi i propisima.

Èlanak 64.

(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je prenositi:

1. la¾ne i pogrje¹ne signale i priopæenja, poglavito ako se to odnosi na opasnost, ¾urnost, sigurnost ili identifikaciju,

2. signale i priopæenja koji se ne odnose na njegovu djelatnost.

(2) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je primati signale i priopæenja koji nisu namijenjeni njemu i koji nisu za opæi prijam.

Èlanak 65.

(1) Znaci opasnosti, pozivi, poruke i priopæenja koja se emitiraju u sluèaju opasnosti za plovilo i za zrakoplov, ili u sluèaju prirodnih nepogoda i prigodom spa¹avanja ljudskih ¾ivota, imaju prednost u prijenosu putem svih radijskih postaja.

(2) U sluèajevima iz stavka 1. ovoga èlanka dopu¹teno je, osim dodijeljenih frekvencija i odreðenih uvjeta za radijske postaje, upotrebljavati i druge frekvencije i raditi na najprikladniji naèin.

(3) Vlasnik ili korisnik radijske postaje koji primi znakove opasnosti iz stavka 1. ovoga èlanka, mora odmah prekinuti rad, odazvati se pozivu i staviti svoju radijsku postaju na raspolaganje ili postupiti kako je najsvrhovitije u takvoj situaciji.

Èlanak 66.

(1) Vojska, policija, diplomacija, te financijska policija i carina prigodom izgradnje i uporabe svojih radijskih komunikacija pridr¾avaju se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, koji se odnose na namjenu radiofrekvencijskog spektra i vrste emisija, te na poduzimanje mjera za sprjeèavanje ¹tetnih smetnji i na pru¾anje pomoæi u sluèaju opasnosti.

(2) Kad radijska postaja vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine sudjeluje u radijskim slu¾bama drugih sustava, njezina se uporaba mora prilagoditi odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Uvjete za postavljanje, uporabu, odr¾avanje i kontrolu emisija i nadzor radijskih postaja vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine, te istra¾ivanje i otklanjanje ¹tetnih smetnji izmeðu tih i drugih radijskih postaja, utvrðuje ministar obrane, ministar unutarnjih poslova ili ministar vanjskih poslova u sporazumu s ravnateljem Zavoda.

XI. MJERE ZA ZA©TITU OD SMETNJI

Èlanak 67.

(1) Telekomunikacijski objekti, instalacije i oprema moraju se postaviti, upotrebljavati i odr¾avati na naèin da njihov rad ne prouzroèi smetnje u radu i uporabi telekomunikacija, iznad razine dopu¹tene normama, tehnièkim uvjetima, pravilnicima, odlukama i preporukama iz èlanka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Pravo postavljanja i odr¾avanja objekata, instalacija i opreme iz stavka 1. ovoga èlanka, za raèun drugih, stjeèu pravne i fizièke osobe na temelju pisane prijave Zavodu iz èlanka 27. stavka 2. ovoga Zakona. Za popravak radijskih i televizijskih prijamnika nije potrebna pisana prijava Zavodu.

Èlanak 68.

(1) U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove graðevine koje bi ih mogle o¹tetiti ili ometati njihov rad.

(2) Ako je prijeko potrebno izvesti odreðene radove ili podignuti novu graðevinu iz stavka 1. ovoga èlanka, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotiènog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera za za¹titu i osiguranje njihova nesmetanog rada.

(3) Tro¹kove iz stavka 2. ovoga èlanka plaæa investitor.

(4) U za¹titnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, podizati nove graðevine i postavljati tehnièka oprema koji bi svojim smje¹tajem, ustrojem ili radom mogli ometati ¹irenje radijskih valova ili prouzroèiti smetnje u radijskim komunikacijama.

(5) Propis o velièini za¹titne zone i radijskog koridora iz stavka 1. ovoga èlanka donosi ravnatelj Zavoda.

(6) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih telekomunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, te na pravcima ¹irenja usmjerenih radijskih valova ne smiju se saditi sadnice koje bi mogle o¹tetiti ili ometati rad tih vodova ili telekomunikacija.

(7) Ako je, radi gradnje ili preustroja neke graðevine, nu¾no za¹tititi ili premjestiti objekt, tehnièku opremu ili spojni put za telekomunikacije, za¹titu ili premje¹tanje treba obaviti u skladu s tehnièkim uvjetima za te telekomunikacije.

(8) Tro¹kove za¹tite ili premje¹tanja iz stavka 7. ovoga èlanka plaæa investitor.

Èlanak 69.

(1) Elektrièna i druga tehnièka oprema ne smije stvarati elektromagnetske smetnje u funkcioniranju telekomunikacija ili radijske postaje ni u prijamu radijskih i televizijskih emisija.

(2) Elektrièna i druga tehnièka oprema koja nije telekomunikacijska, a proizvodi se i uvozi ili prodaje za uporabu u Republici Hrvatskoj, mora imati potvrdu (certifikat) o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) i mora biti oznaèena u skladu s pravilnikom iz èlanka 6. stavka 4. ovoga Zakona.

Èlanak 70.

(1) U gradovima i naseljima gradskog obilje¾ja ne smiju se postavljati radijske postaje iznad odreðene snage zraèenja, ovisno o frekvencijskom podruèju.

(2) Snagu zraèenja radijske postaje iz stavka 1. ovoga èlanka odreðuje ravnatelj Zavoda.

Èlanak 71.

Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge graðevine doðe do smetnji u prijamu radijskih ili televizijskih emisija korisnika zajednièkog antenskog sustava, investitor te graðevine mora osigurati prijam radijskih i televizijskih emisija jednake kakvoæe kao ¹to su korisnici imali prije gradnje te graðevine u primjerenom roku, a najkasnije za 60 dana.

Èlanak 72.

(1) Poslove pronala¾enja uzroka smetnji i poduzimanja mjera za njihovo otklanjanje obavlja:

1. Davatelj telekomunikacijskih usluga za smetnje u svojem telekomunikacijskom sustavu,

2. Hrvatska radiotelevizija (u daljnjem tekstu: HRT) za smetnje u prijamu svojih radijskih i televizijskih programa,

3. Zavod za smetnje u radijskim komunikacijama izvan sustava navedenih u toèki 1. i 2. ovoga stavka.

(2) Za mjerenja i ispitivanja koje obavlja Zavod na zahtjev operatora mre¾e ili vlasnika ili korisnika radijske postaje plaæa se naknada u visini stvarnih tro¹kova.

Èlanak 73.

(1) Vlasnici ili korisnici elektriènih i drugih ureðaja i sprava moraju ovla¹tenim zaposlenicima pravnih osoba iz èlanka 72. ovoga Zakona omoguæiti obavljanje pregleda i potrebnih mjerenja radi utvrðivanja uzroka smetnji, davati im podatke i omoguæiti im uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje pregleda.

(2) Ako pravna osoba iz èlanka 72. ovoga Zakona utvrdi da elektrièni i drugi ureðaji i sprave stvaraju smetnje iznad propisima dopu¹tene mjere, pisano æe zatra¾iti od vlasnika ili korisnika tih ureðaja i sprava da u odreðenom roku, koji ne mo¾e biti dulji od 30 dana, ukloni utvrðene nedostatke.

(3) Ako vlasnik ili korisnik elektriènog ili drugog ureðaja ili sprave, telekomunikacija ili radijske postaje koja stvara smetnje iz stavka 2. ovoga èlanka ne ukloni utvrðene nedostatke u odreðenom roku, pravna osoba iz èlanka 72. ovoga Zakona, koja je utvrdila uzrok smetnje, predlo¾it æe nadzorniku telekomunikacija poduzimanje propisima predviðenih upravnih mjera u okviru njegovih ovlasti.

(4) Mjerenja i otklanjanje smetnji èiji je uzrok elektrièni ili drugi ureðaj ili sprava vojske, policije, diplomacije ili financijske policije i carine obavljaju njihovi zaposlenici na zahtjev nadzornika telekomunikacija.

XII. RADIO I TELEVIZIJA

Èlanak 74.

(1) Za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije mjerodavno je Vijeæe za radio i televiziju (u daljnjem tekstu: Vijeæe). Vijeæe je samostalno u obavljanju zadataka iz svog djelokruga.

(2) Vijeæe èini devet èlanova koji se imenuju iz reda javnih, prosvjetnih, kulturnih, te struènih i vjerskih djelatnika.

(3) Èlanove Vijeæa za radio i televiziju imenuje Zastupnièki dom Hrvatskoga dr¾avnog sabora na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na vrijeme od 5 godina, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Za poèetni sastav Vijeæa tri èlana se imenuju na vrijeme od 3 godine, tri èlana na vrijeme od 4 godine i 3 èlana na vrijeme od 5 godina. Èlanovi Vijeæa moraju biti dr¾avljani Republike Hrvatske s prebivali¹tem u Republici Hrvatskoj. Trebaju imati struèno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili izdavaèkoj ili kulturnoj ili sliènoj djelatnosti.

(4) Èlanovi Vijeæa ne smiju biti vlasnici, dionièari ili dr¾atelji udjela, èlanovi uprava ili nadzornih odbora ili èlanovi upravnih vijeæa ili drugih odgovarajuæih tijela upravljanja, direktori ili ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, a odnose se na radio i televiziju.

(5) Èlan Vijeæa ne mo¾e biti zastupnik u Hrvatskom dr¾avnom saboru, du¾nosnik u izvr¹noj ili sudbenoj vlasti kao ni du¾nosnik parlamentarne politièke stranke odreðeni posebnim propisima.

(6) Èlanovi Vijeæa ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili drugoj slu¾bi koja je u svezi s radiom ili televizijom.

(7) Za èlanove Vijeæa ne mogu biti imenovane, ili ako su imenovane mogu biti razrije¹ene osobe:

1. ako se ocijeni da su nesposobne za uredno obavljanje poslova iz djelokruga Vijeæa,

2. ako uèine povrjedu odredbe stavka 4., 5. ili 6. ovoga èlanka.

(8) Vijeæe donosi odluke veæinom glasova svih èlanova Vijeæa.

(9) Vijeæe donosi poslovnik o svom radu.

(10) Vijeæe objavljuje godi¹nje izvje¹æe o svom radu i podnosi ga Hrvatskom dr¾avnom saboru.

(11) Odluke Vijeæa u svezi s dodjelom koncesija objavljuju se u "Narodnim novinama".

(12) Administrativne, struène i tehnièke poslove za Vijeæe obavlja Zavod.

(13) Tro¹kovi Vijeæa i naknade za rad i tro¹kove èlanovima Vijeæa podmiruju se iz dr¾avnog proraèuna.

(14) Protiv odluke Vijeæa o dodjeli ili odbijanju dodjele koncesije nije dopu¹tena ¾alba, ali se mo¾e pokrenuti upravni spor.

Èlanak 75.

(1) Tko emitira radijski ili televizijski program mora samostalno raspolagati potrebnim kapitalom prete¾itim dijelom potrebne infrastrukture, objekata, instalacija i opreme i poslovnog prostora ¹to ukljuèuje samostalno raspolaganje na temelju ugovora o najmu, te imati koncesiju Vijeæa i sa Zavodom sklopljen ugovor o koncesiji.

(2) Podruèje koncesije za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e biti na dr¾avnoj i na regionalnoj razini od dvije do pet susjednih ¾upanija, te na lokalnoj razini, tj. razini grada i ¾upanije.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga èlanka podruèje koncesije za radio i televiziju mo¾e biti i drugo ogranièeno podruèje u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz èlanka 54. ovoga Zakona i ako se time ne stvaraju smetnje u radu radijskih postaja èiji je rad usklaðen na domaæoj i meðunarodnoj razini.

(4) Za koncesiju iz stavka 1. ovoga èlanka plaæa se naknada propisana pravilnikom iz èlanka 29. stavka 6. ovoga Zakona. Ova naknada plaæa se u korist proraèuna Republike Hrvatske.

Èlanak 76.

(1) Zavod æe utvrditi frekvencijski plan i uz suglasnost Vijeæa na odgovarajuæi naèin i u prikladnom obliku objaviti ga zajedno s planom dodjele koncesija za radio i televiziju, kao i promjene tih planova.

(2) Vijeæe javno prikuplja ponude ili raspisuje javni natjeèaj radi davanja koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije, na tehnièkoj podlozi, koju daje Zavod u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz èlanka 54. ovoga Zakona i Pravilnika o koncesijama za obavljanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama iz èlanka 30, stavka 5. ovoga Zakona. Za sudjelovanje u postupku i za dostavu natjeèajne dokumentacije plaæa se naknada prema propisu iz èlanka 30. stavka 10. ovoga Zakona.

(3) Ponuda ili prijava na natjeèaj iz stavka 2. ovoga èlanka radi davanja koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije treba sadr¾avati ¹to je moguæe podrobniju programsku shemu u skladu s objavljenim uvjetima.

(4) Koncesija za radio i televiziju mo¾e se dati pravnoj osobi koja u svojoj ponudi pru¾i uvjerljive dokaze da mo¾e ostvariti programske, tehnièke, tehnolo¹ke, prostorne, financijske i kadrovske uvjete za obavljanje djelatnosti radija i televizije te moraju postojati i izgledi da æe ponuðeni domaæi program na najbolji moguæi naèin zadovoljiti javni interes. Odluka o davanju koncesije obvezno sadr¾i mjerila i uvjete na temelju kojih je bila donesena.

(5) Koncesija se daje na vrijeme koje ne mo¾e biti dulje od 10 godina, zavisno o razini koncesije, prema pravilniku iz èlanka 30. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Na temelju odluke Vijeæa o davanju koncesije Zavod sklapa ugovor o koncesiji ako se tehnièkim pregledom utvrdi da je pravna osoba ostvarila uvjete iz stavka 4. ovoga èlanka. Ugovor o koncesiji za radio i televiziju mora sadr¾avati i ponuðenu programsku shemu iz stavka 3. ovoga èlanka, ¹to postaje i uvjet pod kojim se ostvaruje koncesija. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovoga èlanka ne ispuni propisane uvjete u odreðenom roku, primjenjuje se na odgovarajuæi naèin odredba iz èlanka 30. stavka 11. ovoga Zakona.

(7) Izmjene i dopune programske sheme iz stavka 3. ovoga èlanka, te manje korekcije podruèja koncesije, ako postoje tehnièke moguænosti, odobrava Vijeæe. Tehnièke moguænosti utvrðuje Zavod.

(8) Koncesija se mo¾e na zahtjev koncesionara obnoviti prije isteka roka trajanja, bez raspisivanja javnog natjeèaja ili javnog prikupljanja ponuda, za sljedeæe razdoblje, ako je djelatnost obavljana u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.

(9) Vijeæe mo¾e na prijedlog Zavoda donijeti rje¹enje o oduzimanju koncesije za odreðeno vrijeme ili trajno, u sluèajevima iz èlanka 30. stavak 13. ovoga Zakona. Koncesija prestaje i u sluèajevima iz èlanka 30. stavak 14. ovoga Zakona. U ovim sluèajevima prestaje va¾iti ugovor o koncesiji.

(10) Nakon poèetka ostvarivanja koncesije prema ugovoru iz stavka 6. ovoga èlanka koncesija se mo¾e prenijeti na drugu pravnu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinut nastavak ostvarivanja koncesije, te se mo¾e promijeniti sudjelovanje u kapitalu tvrtke koncesionara uz unaprijed pribavljenu suglasnost Vijeæa u skladu s ovim Zakonom. U tom æe se sluèaju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovarajuæi novi ugovor.

Èlanak 77.

(1) Koncesionar radija i televizije mo¾e biti trgovaèko dru¹tvo u kojem jedan èlan, pravna ili fizièka osoba, mo¾e imati najvi¹e 1/3 udjela u kapitalu koncesionara, na naèin da jedna fizièka osoba ne smije s vi¹e od 1/3 sudjelovati u kapitalu koncesionara. Ako meðu èlanovima dru¹tva, ima èlanova obitelji izmeðu kojih prema posebnom zakonu kojim su ureðena pitanja braka i obitelji postoji meðusobna obveza uzdr¾avanja, onda oni svi zajedno mogu imati najvi¹e 1/3 kapitala koncesionara. Jedna pravna ili fizièka osoba mo¾e imati udjela u kapitalu samo jednog koncesionara na dr¾avnoj ili regionalnoj razini ili najvi¹e jednog koncesionara radija i jednog koncesionara televizije na lokalnoj razini, ali na razlièitim nesusjednim podruèjima koncesije.

(2) Podruèje koncesije radija i televizije jest podruèje na kojem oda¹iljaèi koncesionara emitiraju elektromagnetsko polje propisane jakosti, prema Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz èlanka 54. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar iz stavka 1. ovoga èlanka mora imati sjedi¹te u Republici Hrvatskoj. Èlanovi dru¹tva koncesionara moraju biti hrvatski dr¾avljani i imati stalni boravak u Republici Hrvatskoj, osim stranaca i hrvatskih dr¾avljana koji imaju stalni boravak u inozemstvu i èije sudjelovanje u kapitalu koncesionara zadovoljava odredbu iz stavka 5. ovoga èlanka.

(4) Koncesionar iz stavka 1. ovoga èlanka mo¾e imati samo jednu koncesiju radija ili televizije na dr¾avnoj ili regionalnoj razini, ili najvi¹e dvije koncesije, jednu za radio i jednu za televiziju na lokalnoj razini, ali na razlièitim nesusjednim podruèjima koncesije.

(5) Koncesionar radija i televizije mora predoèiti Zavodu podatke o kapitalu s kojim raspola¾e i u njemu mo¾e sudjelovati strani kapital najvi¹e do 1/3 temeljnog kapitala dru¹tva.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka, ako na podruèju obuhvaæenom koncesijom ¾ivi do 5.000 ¾itelja, koncesionar mo¾e imati i samo jednog èlana, a ako na podruèju obuhvaæenom koncesijom ¾ivi 5.000 do 10.000 ¾itelja, èlan koncesionara mo¾e imati najvi¹e 1/2 udjela u kapitalu koncesionara.

(7) Podruèje koncesije radija i televizije na dr¾avnoj ili na regionalnoj razini mora, u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga èlanka, obuhvatiti najmanje 60% puèanstva Republike Hrvatske ili 70% puèanstva odreðene regije.

(8) Politièka stranka, tijela dr¾avne uprave i promid¾bene tvrtke ne mogu biti koncesionari ili èlanovi koncesionara radija i televizije.

(9) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka pravna osoba kao koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne mora biti trgovaèko dru¹tvo.

(10) Na svake dvije koncesije za profitabilan radio i na svake dvije koncesije za profitabilnu televiziju mo¾e se dati jedna koncesija za neprofitabilan radio ili jedna koncesija za neprofitabilnu televiziju na odgovarajuæoj razini i na odgovarajuæem podruèju koncesije ako za to postoji tehnièka podloga iz èlanka 76. stavka 2. ovoga Zakona.

(11) Koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne smije emitirati promid¾bene poruke niti programe pod pokroviteljstvom.

Èlanak 78.

(1) Program koncesionara radija i televizije treba poglavito:

1. po¹tovati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava èovjeka, te pridonositi po¹tovanju tuðih mi¹ljenja i uvjerenja,

2. doprinositi slobodnom oblikovanju mi¹ljenja, svestranom i objektivnom informiranju slu¹atelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi,

3. promicati hrvatske kulturne steèevine i poticati slu¹atelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom ¾ivotu,

4. promicati meðunarodno razumijevanje i osjeæaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, slu¾iti za¹titi okoli¹a, boriti se za jednakost ¾ena i mu¹karaca i objavljivati istinu,

5. promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina.

(2) Ukupna ponuda programa ne smije jednostrano slu¾iti odreðenoj stranci, interesima ili svjetonazoru.

Èlanak 79.

(1) Program koncesionara radija i televizije mora udovoljavati sljedeæim uvjetima:

1. dogaðaji se moraju vjerno prikazati i razlièiti pristupi i mi¹ljenja moraju biti primjereno zastupljeni,

2. vijesti moraju istinito i korektno predoèiti èinjenice i dogaðaje, moraju biti nepristrane i profesionalno korektne, te moraju poticati slobodno oblikovanje mi¹ljenja,

3. mi¹ljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mi¹ljenje ili komentar, te mora biti razvidno èije se mi¹ljenje ili komentar objavljuje.

(2) Koncesionar radija i televizije obvezan je u svojem programu promicati nepristranost, po¹tujuæi razlike u mi¹ljenjima o politièkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom javnom politikom.

Èlanak 80.

(1) Dr¾avna tijela i njezini predstavnici, te sindikati i razlièite interesne skupine ne smiju utjecati na koncesionara radija i televizije glede stvaranja programa.

(2) Nijedna odredba ovoga Zakona ne mo¾e se tumaèiti na naèin da se daje pravo na cenzuru ili ogranièenje prava slobode govora i izra¾avanja misli.

Èlanak 81.

(1) Nisu dopu¹tene emisije koje ¹tete obrani, dr¾avnoj sigurnosti i ustavnom poretku.

(2) Program koncesionara radija i televizije ne smije biti nepristojan i ne smije prikazivati pornografiju, ne smije stavljati naglasak na nasilje ili izazivati rasnu, vjersku i nacionalnu mr¾nju, te ne smije zloupotrebljavati lakovjernost slu¹atelja ili gledatelja.

(3) Koncesionar radija i televizije ne smije emitirati program koji bi mogao lo¹e djelovati na tjelesni, du¹evni ili moralni razvoj djece i mlade¾i do 18 godina.

(4) Program koncesionara radija i televizije ne smije sadr¾avati tehnièku monta¾u slike ili zvuka koja bi, u vrlo kratkom trajanju ili na neki drugi naèin, mogla prenositi poruke ili utjecati na mi¹ljenje slu¹atelja i gledatelja, koji toga nisu svjesni ili nisu potpuno svjesni.

(5) Koncesionar radija i televizije mora besplatno, radi za¹tite javnog interesa, odmah i neodgodivo emitirati upozorenje i druge obavijesti Ministarstva unutarnjih poslova ili drugoga mjerodavnog tijela dr¾avne uprave.

(6) Ako koncesionar radija i televizije na regionalnoj i na lokalnoj razini unajmi samo za sebe pravo emitiranja programa o dogaðaju koji je od interesa za svo puèanstvo Republike Hrvatske ili za puèanstvo na drugim podruèjima drugih koncesionara, mora ustupiti unajmljeno pravo i drugim zainteresiranim koncesionarima radija i televizije, ili HRT-u, pod jednakim uvjetima uz naknadu stvarnih tro¹kova.

(7) Ravnatelj Zavoda mo¾e, na prijedlog Vijeæa, pravilnikom propisati i druge programske uvjete i mjerila u svezi s pravom na odgovor, pristupom javnosti informiranju i dogaðajima veæeg znaèenja, te u svezi s kulturnim ciljevima, kao i s pravom vlasni¹tva (autorskim pravima), u skladu s Europskom konvencijom o prekograniènoj televiziji.

Èlanak 82.

(1) Koncesionar radija na dr¾avnoj i regionalnoj razini te na razini ¾upanija i Grada Zagreba mora emitirati najmanje 12 sati programa dnevno, a koncesionar radija na ni¾oj razini od razine ¾upanije mora emitirati najmanje 6 sati programa dnevno.

(2) Koncesionar televizije na dr¾avnoj i regionalnoj razini te na razini ¾upanija i Grada Zagreba mora emitirati najmanje 6 sati programa dnevno, a koncesionar televizije na ni¾oj razini od razine ¾upanije mora emitirati najmanje 3 sata programa dnevno.

(3) Koncesionari radija i televizije mogu emitirati isti programski sadr¾aj u isto vrijeme pod uvjetom da obujam tog zajednièkog programa ne bude veæi od 5 sati po danu, a koji program ne ulazi u obujam najmanjeg propisanog trajanja programa koncesionara iz stavka 2. ovoga èlanka. Koncesionari su u sluèaju predviðenim ovim stavkom du¾ni svoje odnose urediti ugovorom, te o tome obavijestiti Zavod.

(4) U trajanje programa u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga èlanka ne mo¾e se uraèunati trajanje emisija koje se ciklièno ponavljaju ili se sastoje od nepomiènih slika.

(5) Koncesionar radija i televizije mora emitirati jedan isti program na èitavom podruèju koncesije u skladu s programskom shemom iz èlanka 76. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Koncesionar radija i televizije mora voditi oèevidnik cjelovitog emitiranog programa i mora èuvati snimke cjelovitog emitiranog programa najmanje jedan mjesec nakon oda¹iljanja, a u sluèaju prigovora ili spora snimku emisije u svezi s tim sporom treba èuvati do okonèanja spora.

(7) Koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini mora najmanje 20% ukupnog programa tjedno posvetiti priopæavanju lokalnih novosti i obavijesti o lokalnim zbivanjima na podruèju koncesije.

(8) Koncesionar radija i televizije na dr¾avnoj i regionalnoj razini mora dnevno emitirati najmanje jednu informativnu emisiju.

(9) U vrijeme predizbornog natjecanja koncesionar radija i televizije mora omoguæiti svim strankama moguænost komercijalne politièke promid¾be pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama mjerodavnog tijela, koje nadzire ili provodi izbore.

Èlanak 83.

(1) Koncesionar radija i televizije mora emitirati program na standardnom hrvatskom jeziku.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka koncesionar radija i televizije mo¾e emitirati program osim na standardnom hrvatskom jeziku i na narjeèjima hrvatskog jezika i na jezicima nacionalnih manjina, ako je to predviðeno programskom shemom iz èlanka 76. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga èlanka koncesionar radija i televizije mo¾e emitirati informativni program i uslu¾ne informacije za potrebe stranih gostiju na jezicima prema zastupljenosti stranih gostiju na podruèju njegove koncesije.

(4) Odredba iz stavka 1. ovoga èlanka ne odnosi se na filmske i glazbene reprodukcije, prijenos vjerskih, kazali¹nih i glazbenih dogaðaja, te obrazovne emisije za uèenje stranog jezika.

Èlanak 84.

(1) Promid¾bene poruke i teletrgovina moraju biti pravedne i èasne, te ne smiju navoditi na pogrje¹no mi¹ljenje i ne smiju biti protiv interesa kupca.

(2) Promid¾bene poruke i teletrgovina upuæene djeci ili u kojima sudjeluju djeca ne smiju ¹tetiti njihovim interesima i mora se voditi raèuna o djeèjoj osjetljivosti.

(3) Teletrgovina ne smije poticati maloljetnike na kupnju ili najam robe ili usluga.

(4) Naruèitelj promid¾bene poruke ne smije utjecati na sadr¾aj i izradbu programa na naèin kojim se umanjuje samostalnost koncesionara i njegova odgovornost u svezi s emisijom.

(5) Trajanje promid¾benih poruka ne smije prijeæi 12 minuta u jednom satu programa i 15% ukupnog dnevnog trajanja programa koji se emitira na dr¾avnoj i regionalnoj razini, te 18 minuta u jednom satu programa i 25% ukupnog dnevnog programa koji se emitira na lokalnoj razini.

(6) Trajanje promid¾benih poruka, kao ¹to su promid¾bene poruke u kojima se javnosti izravno nudi prodaja, kupnja ili najam proizvoda ili davanje usluga (teletrgovina), raèuna se u trajanje promid¾benih poruka iz stavka 5. ovoga èlanka ali u omjeru od 50%.

(7) Promid¾bene poruke i teletrgovina moraju biti nedvojbeno prepoznatljive kao takve i razvidno odvojene od drugih dijelova programskih sadr¾aja putem vizualnih ili akustiènih sredstava. U naèelu one se emitiraju u blokovima.

(8) Promid¾bene poruke i teletrgovina koje utjeèu na podsvijest nisu dopu¹tene.

(9) Prikrivene i lukave promid¾bene poruke i teletrgovina nisu dopu¹tene, poglavito predstavljanje proizvoda i usluga u programu kad to slu¾i u promid¾bene svrhe.

(10) Promid¾bene poruke i teletrgovina ne smiju podsjeæati, niti vizualno niti akustièno, na osobe koje redovito vode vijesti ili programe o tekuæim dogaðajima, o vremenskoj prognozi, o ¹portu i slièno.

(11) Promid¾bene poruke i teletrgovina se umeæu izmeðu programa. Kad su ispunjeni uvjeti sadr¾ani u stavku 12., 13., 14. i 15. ovoga èlanka, promid¾bene poruke i teletrgovina mogu se uvrstiti tijekom programa na takav naèin da ne ¹tete cjelovitosti i vrijednosti programa niti pravima onih koji su nositelji autorskih prava.

(12) U programima koji se sastoje od samostalnih dijelova, ili u ¹portskim i u slièno ureðenim priredbama i predstavama ¹to sadr¾e prekide, promid¾bene poruke i teletrgovina mogu biti umetnute jedino izmeðu dijelova ili u prekidima.

(13) Emitiranje audiovizualnih ostvarenja kao ¹to su dugometra¾ni filmovi, televizijski filmovi i umjetnièki dokumentarni filmovi (osim serija, serijala, zabavnih programa i dokumentarnih programa koji nemaju umjetnièku vrijednost) ako im je trajanje dulje od èetrdeset pet minuta, mo¾e se prekinuti jedanput za svako cjelovito trajanje od èetrdeset pet minuta. Prekid za emitiranje promid¾benih poruka ne mo¾e trajati vi¹e od jedne minute. Daljnji prekid je dopu¹ten ako je trajanje dugometra¾nih filmova, televizijskih filmova i umjetnièkih dokumentarnih filmova najmanje dvadeset minuta dulje od dva ili vi¹e cjelovitih trajanja od èetrdeset pet minuta.

(14) Ako su programi, osim onih navedenih u stavku 12. ovoga èlanka prekidani promid¾benim porukama ili teletrgovinom, treba proteæi najmanje petnaest minuta izmeðu svakog sljedeæeg prekida za promid¾bene poruke ili teletrgovine unutar programa.

(15) Promid¾bene poruke i teletrgovina ne smiju se umetati u programe vjerske slu¾be.

(16) Vijesti, programi o tekuæim dogaðanjima, dokumentarni programi i programi za djecu, kad traju manje od trideset minuta ne smiju se prekidati promid¾benim porukama ili teletrgovinom. Ako traju trideset minuta i dulje, primijenit æe se odredba stavka 14. ovoga èlanka.

(17) Promid¾bene poruke i teletrgovina za proizvode duhana nisu dopu¹teni.

(18) Promid¾bene poruke i teletrgovina za alkoholna piæa svih vrsta, trebaju biti u skladu sa sljedeæim pravilima:

- ne smiju biti upuæene, poglavito maloljetnicima i nitko u promid¾benim porukama i teletrgovini, tko je povezan s u¾ivanjem alkohola, ne smije izgledati kao da je maloljetnik,

- ne smiju povezivati u¾ivanje alkohola s fizièkim aktivnostima ili upravljanjem vozilom,

- ne smiju tvrditi da alkohol ima terapeutsko djelovanje, ili da ima stimulirajuæi ili umirujuæi uèinak ili da mo¾e rije¹iti osobne probleme,

- ne smiju poticati neumjereno u¾ivanje alkohola ili prikazivati apstinenciju i stanje trijeznosti u negativnom smislu,

- ne smiju stavljati prekomjeran naglasak na alkoholni sadr¾aj piæa.

(19) Nisu dopu¹tene promid¾bene poruke ni teletrgovina za lijekove i medicinske tretmane koji su dostupni jedino na lijeènièki recept.

(20) Promid¾bene poruke i teletrgovina za sve druge lijekove i medicinske tretmane trebaju biti jasno prepoznatljivi kao takvi, po¹teni, istiniti i podlo¾ni provjeri, te moraju odgovarati zahtjevima za¹tite pojedinca od ¹tetnih posljedica.

(21) Ravnatelj Zavoda mo¾e, na prijedlog Vijeæa, pravilnikom propisati i druge uvjete za emitiranje promid¾benih poruka i teletrgovine, te programa pod pokroviteljstvom iz èlanka 85. ovoga Zakona, u skladu s Europskom konvencijom o prekograniènoj televiziji.

Èlanak 85.

(1) Kad se emitira program pod pokroviteljstvom, u cijelosti ili dijelom, mora se kao takav na odgovarajuæi naèin, razvidno oznaèiti na poèetku i/ili na kraju programa.

(2) Sadr¾aj i raspored programa pod pokroviteljstvom ni pod kojim prilikama ne smiju biti pod utjecajem pokrovitelja na takav naèin koji utjeèe na odgovornost i urednièku nezavisnost koncesionara u odnosu na programe.

(3) Za vrijeme trajanja programa pod pokroviteljstvom kojim se promièu proizvodi ili usluge mora se stalno emitirati oznaka da se radi o programu pod pokroviteljstvom.

(4) Pokrovitelj programa ne smije biti fizièka ili pravna osoba èija je osnovna djelatnost proizvodnja ili prodaja proizvoda ili davanje usluga èija je promid¾ba i teletrgovina zabranjena èlankom 84. stavkom 17., 18. i 19. ovoga Zakona.

Èlanak 86.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na program koncesionara radija i televizije primjenjuju se na odgovarajuæi naèin i na program HRT-a. Iznimno od odredbe iz èlanka 84. stavka 5. ovoga Zakona, HRT mo¾e emitirati promid¾bene poruke u svim svojim programima u trajanju najvi¹e do 4 minute u jednom satu.

(2) HRT mo¾e proizvoditi, prenositi i emitirati radijske i televizijske programe bez posebne koncesije.

(3) Iznimno od odredbi iz èlanka 29. stavka 1. ovoga Zakona, Zavod mo¾e dati koncesiju HRT-u za obavljanje usluge najma prijenosnih vodova, repetitora i oda¹iljaèa za prijenos i emitiranje programa drugim proizvoðaèima programa i koncesionarima, te, za njihov raèun, obavljanje usluge prijenosa i emitiranja njihovih programa, prema odredbama ovoga Zakona i prema ugovoru o koncesiji, sklopljenom izmeðu HRT-a i Zavoda.

(4) HRT ne smije biti koncesionar radija, televizije, ni operator kabelske televizije niti èlan ili dionièar koncesionara radija i televizije i operatora kabelske televizije.

(5) HRT ne smije emitirati sponzorirane emisije i teletrgovinu.

XIII. KABELSKA TELEVIZIJA

Èlanak 87.

(1) Za obavljanje djelatnosti kabelske televizije potrebna je koncesija Zavoda i s njim sklopljen ugovor o koncesiji.

(2) Vlasnik kabelske televizije ne smije distribuirati vlastiti program niti vlastite promid¾bene poruke, a mo¾e putem svojeg kabelskog sustava korisnicima prenositi ispitnu sliku s toènim vremenom, podacima o vremenu i priopæenjima u svezi s funkcioniranjem i uporabom njegova kabelskog sustava i ne mo¾e biti koncesionar radija ili televizije niti èlan ili dionièar koncesionara radija ili televizije.

(3) Vlasnik kabelske televizije smije distribuirati, u skladu s odredbom iz èlanka 89. stavka 2. ovoga Zakona, domaæi program.

Èlanak 88.

(1) Vlasnik kabelske televizije, kad postoji tehnièka moguænost, ne mo¾e korisniku na podruèju koncesije uskratiti prikljuèak na svoj sustav, ako taj prikljuèak korisnik zahtijeva i plaæa pretplatu, niti ga mo¾e prisiliti da prihvati prikljuèak ili da sudjeluje u tro¹kovima gradnje sustava. Vlasnik stambenog ili poslovnog prostora mora dopustiti postavljanje prikljuèka na kabelsku televiziju, ako stanar ili zakupitelj toga prostora tra¾i takav prikljuèak i plaæa tro¹kove izgradnje odgovarajuæe instalacije u tom prostoru.

(2) Vlasnik kabelske televizije ili vlasnik iznajmljenog stambenog ili poslovnog prostora mo¾e peèatiti neupotrijebljene prikljuèke i provjeravati ih.

Èlanak 89.

(1) Vlasnik kabelske televizije mora distribuirati programe koji se emitiraju u Republici Hrvatskoj i èije emisije imaju propisanu jakost elektromagnetskog polja na podruèju njegove mre¾e.

(2) Programi iz èlanka 90. stavka 1. toèke 2. i 3. ovoga Zakona ne smiju se distribuirati, ako ne udovoljavaju odredbi iz èlanka 81. ovoga Zakona.

(3) Vlasnik kabelske televizije mora distribuirati radijske i televizijske programe istodobno (simultano), cjelovito i bez promjena, u skladu s dobivenom koncesijom i u skladu sa sklopljenim ugovorom o koncesiji iz èlanka 30. stavka 11. ovoga Zakona.

(4) Autorska prava za programe koje distribuira operator kabelske televizije ureðena su posebnim propisima.

Èlanak 90.

(1) Korisnik prikljuèka kabelske televizije, pored radijske i televizijske pretplate propisane posebnim Zakonom, plaæa operatoru kabelske televizije i posebnu pretplatu i naknadu:

1. pretplatu za prijam programa iz èlanka 89. stavka 1. ovoga Zakona,

2. pretplatu za prijam programa koje distribuira svim svojim pretplatnicima bez ogranièenja, a nije ih obvezan distribuirati u smislu odredbe iz èlanka 89. stavka 1. ovoga Zakona (satelitski programi, strani programi, ...),

3. pretplatu za prijam odreðenog programa (kanala), koji operator distribuira pojedinom korisniku na njegov zahtjev,

4. naknadu za svaki prijam programa koji korisnik ostvaruje dekodiranjem za¹titnog koda, oda¹iljanjem odreðenog koda ili na drugi slièan naèin.

(2) Odredba iz stavka 1. toèke 2. ovoga èlanka ne odnosi se na domaæe programe koji nisu za¹tiæeni posebnim kodom.

(3) Iznos pretplate i naèin plaæanja iz stavka 1. ovoga èlanka odobrava Zavod uz suglasnost ministra.

(4) Korisnik kabelskog prikljuèka nije obvezan sudjelovati u tro¹kovima izgradnje mre¾e i plaæa jedino izradbu pojedinaènog vlastitog prikljuèka sa stvarnim tro¹kovima za radnu snagu i utro¹eni materijal.

Obveze vlasnika i korisnika stambenog i poslovnog prostora (Zajednièki antenski sustav)

Èlanak 91.

(1) Zajednièki antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i televizijskih programa u stambenoj, poslovnoj ili drugoj graðevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u toj graðevini (kabelska televizija) mora se izgraðivati u skladu s propisanim tehnièkim uvjetima i normama iz èlanka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za izgraðeni sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga èlanka investitor mora obaviti tehnièki pregled.

(3) Tehnièki pregled iz stavka 2. ovoga èlanka obavlja Zavod ili pravna osoba koju on ovlasti. Za ovlast se plaæa naknada u korist Zavoda prema propisu iz èlanka 29. stavka 6. ovoga Zakona, a za obavljanje tehnièkog pregleda plaæaju se tro¹kovi povjerenstva koje obavlja taj pregled. Zavod mo¾e oduzeti izdanu ovlast ako se tehnièki pregled ne obavlja u skladu s propisima, normama i preporukama.

(4) Korisnik ili vlasnik graðevine iz stavka 1. ovoga èlanka mora odr¾avati sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga èlanka u ispravnom stanju, te mora pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i poremeæaja u funkcioniranju tih sustava i instalacija.

XIV. NADZOR

Èlanak 92.

(1) Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad Zavodom.

(2) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona kojima je regulirano obavljanje usluga i drugih djelatnosti u telekomunikacijama, projektiranje, gradnja, odr¾avanje i uporaba telekomunikacijskih objekata, opreme i instalacija i radijskih postaja i dokazivanje njihove kakvoæe (certificiranje), te za¹tita od smetnji i elektromagnetska kompatibilnost (EMC), te kontrola radiofrekvencijskog spektra obavlja Zavod. Nadzor Zavoda provode nadzornici telekomunikacija, a kontrolu radiofrekvencijskog spektra ovla¹teni zaposlenici Zavoda. Nadzornike telekomunikacija i ovla¹tene zaposlenike Zavoda imenuje i razrje¹uje Upravno vijeæe Zavoda.

(3) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona, kojima je regulirano posjedovanje dozvole za radijsku postaju i prijavljivanje radijske postaje prigodom prijelaza dr¾avne granice, te poduzimanje mjera u svezi s tim nadzorom obavlja i ministarstvo mjerodavno za unutarnje poslove. Ovla¹tena slu¾bena osoba ministarstva mjerodavnog za unutarnje poslove poduzima mjere za djelotvorno onemoguæavanje rada radijske postaje bez dozvole i o poduzetim mjerama izvje¹æuje nadzornika telekomunikacija.

(4) Poslove nadzora iz stavka 3. ovoga èlanka ministarstvo mjerodavno za unutarnje poslove obavlja po slu¾benoj du¾nosti ili na prijedlog nadzornika telekomunikacija.

(5) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona kojima je regulirano posjedovanje potvrde o kakvoæi (certifikata), izjave o usklaðenosti i potvrde (certifikata) o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) provode i ovla¹teni zaposlenici carine i tijela dr¾avne uprave mjerodavna za poslove tr¾ne inspekcije.

(6) Na nadzor koji provode nadzornici telekomunikacija primjenjuju se odredbe posebnog zakona o sustavu dr¾avne uprave kojima su ureðena pitanja o inspekcijskom nadzoru.

(7) Operator, davatelj usluga ili vlasnik telekomunikacijskog sustava, opreme, objekta, mre¾e ili sustava, ili radijske postaje mora omoguæiti nadzorniku telekomunikacija i ovla¹tenom zaposleniku Zavoda koji obavlja poslove nadzora i kontrole iz stavka 2. ovoga èlanka oèevid telekomunikacijskih sredstava, opreme, objekata, mre¾e ili sustava, te radijskih postaja i, na njihov zahtjev, bez odgode, dati ili dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u svezi s nadzorom i kontrolom.

Èlanak 93.

(1) Poslove nadzora iz èlanka 92. stavka 2. ovoga Zakona obavlja nadzornik telekomunikacija, koji ima ovlast:

1. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu tehnièke opreme koja se ugraðuje ili prikljuèuje na javne telekomunikacije ako ne postoji propisana potvrda (certifikat) ili izjava o usklaðenosti da udovoljava tehnièkim uvjetima i normama ili ako nije oznaèena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemoguæuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te tehnièke opreme,

2. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu elektriène i druge tehnièke opreme iz èlanka 69. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postoji propisana potvrda o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) ili ako nije oznaèena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemoguæuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te elektriène i druge tehnièke opreme,

3. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje ako ne postoji propisana potvrda da udovoljava tehnièkim uvjetima i normama ili ako nije oznaèena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemoguæuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te radijske postaje,

4. zabraniti obavljanje djelatnosti javnih telekomunikacija ako za to nije dana propisana koncesija ili ako nije unaprijed podnesena propisana prijava Zavodu, ili ako nije sklopljen propisani ugovor o koncesiji ili ako nije plaæena propisana naknada za koncesiju, prijavu ili za ovlast na temelju koje se obavlja ta djelatnost, te odrediti mjere kojima se onemoguæuje obavljanje te djelatnosti,

5. zabraniti rad radijske postaje koja nema propisanu dozvolu ili za koju nije plaæena propisana naknada za uporabu radijskih frekvencija, i odrediti mjere kojima se onemoguæuje njezin rad,

6. trajno zabraniti uporabu radijske postaje za koju se opetovano utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete i norme i odrediti mjere kojima se onemoguæuje njezin rad,

7. zabraniti izvoðenje radova i podizanje novih graðevina u za¹titnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja,

8. privremeno zabraniti rad radijske postaje koja stvara ¹tetnu smetnju dok se smetnja ne ukloni,

9. privremeno obustaviti izvoðenje radova u blizini telekomunikacijskih objekata, opreme ili spojnog puta, koji bi mogli o¹tetiti ili ometati rad tih objekata, opreme ili spojnog puta, ako nije unaprijed pribavljena suglasnost vlasnika ili operatora dotiènih telekomunikacijskih kapaciteta, dok se ta suglasnost ne pribavi,

10. narediti uklanjanje nedostataka na elektriènoj ili drugoj tehnièkoj opremi koja stvara elektromagnetske smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje ili u prijamu radijskih ili televizijskih programa, te u sluèaju ¹tetne smetnje privremeno zabraniti uporabu te opreme, dok se ¹tetna smetnja ne otkloni,

11. narediti uklanjanje nedostataka ako se prigodom gradnje, odr¾avanja ili uporabe telekomunikacijskih kapaciteta ili radijske postaje, te ako se prigodom pru¾anja usluga ili obavljanja djelatnosti, ne primjenjuje ovaj Zakon, propisi doneseni na temelju ovoga Zakona i tehnièki uvjeti i norme,

12. u okviru mjera iz toèke 1. do 6. ovoga stavka, mo¾e i peèatiti ili privremeno oduzeti navedenu tehnièku i drugu opremu i radijsku postaju u cijelosti ili samo odreðene dijelove, o èemu izdaje potvrdu.

(2) Nadzornik telekomunikacija ima ovlast osobno obaviti ili narediti obavljanje potrebnih mjerenja i ispitivanja na telekomunikacijskoj opremi i radijskim postajama, te se mo¾e za potrebe nadzora koristiti odgovarajuæim tehnièkim sredstvima i pomagalima operatora ili vlasnika sredstava telekomunikacija i radijske postaje.

(3) Ovla¹teni zaposlenik koji obavlja poslove kontrole radiofrekvencijskog spektra, kad utvrdi da radijska postaja stvara ¹tetnu smetnju, ili da za radijsku postaju nije pribavljena propisana dozvola, ima ovlast iz stavka 1. toèke 12. i iz stavka 2. ovoga èlanka, te ima ovlast podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu za uèinjeno kazneno djelo ili prekr¹aj. O poduzetim mjerama pisano izvje¹æuje nadzornika telekomunikacija.

(4) Nadzornik telekomunikacija i zaposlenik iz stavka 3. ovoga èlanka vode oèevidnik o obavljenom nadzoru i moraju imati propisanu iskaznicu.

(5) Ravnatelj Zavoda propisuje sadr¾aj i oblik iskaznice iz stavka 4. ovoga èlanka i peèata za peèaæenje iz stavka 1. toèke 12. ovoga èlanka, te naèin voðenja oèevidnika iz stavka 4. ovoga èlanka.

Èlanak 94.

(1) Protiv rje¹enja nadzornika telekomunikacija ne mo¾e se izjaviti ¾alba, ali se mo¾e pokrenuti upravni spor.

(2) Ako nije postupljeno prema konaènom rje¹enju nadzornika telekomunikacija, nadzornik mo¾e izreæi osobi obuhvaæenoj rje¹enjem upravnu mjeru novèane kazne u visini dvadeseterostruke prosjeène plaæe u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjeseèju.

(3) Upravnu mjeru iz stavka 2. ovoga èlanka provode tijela mjerodavna za naplatu novèanih kazni izreèenih za prekr¹aje, a iznos se uplaæuje u korist dr¾avnog proraèuna.

XV. PREKR©AJNE ODREDBE

Èlanak 95.

(1) Novèanom kaznom do 400.000,00 kuna kaznit æe se za prekr¹aj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. èlanka 6. stavka 1. ili 3., ili

 2. èlanka 7. stavka 4., 5. ili 6., ili

 3. èlanka 12. stavka 1., ili

 4. èlanka 16. stavka 1. ili 2. toèke 1., 2. ili 3., ili

 5. èlanka 20. stavka 1., ili

 6. èlanka 25. stavka 2., ili

 7. èlanka 26. stavka 2., ili

 8. èlanka 29. stavka 1. ili 6., ili

 9. èlanka 49. stavka 1., ili

10. èlanka 64. stavka 1. toèke 1., ili

11. èlanka 65. stavka 3., ili

12. èlanka 73. stavka 1., ili

13. èlanka 75. stavka 1., ili

14. èlanka 81. stavka 1., 2., 3. ili 5., ili

15. èlanka 84. stavka 15., 16. ili 17., ili

16. èlanka 87. stavka 1., ili

17. èlanka 92. stavka 7.

(2) Za prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 200.000,00 kuna.

(3) Ako prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka poèini fizièka osoba, kaznit æe se novèanom kaznom do 200.000,00 kuna.

(4) Za prekr¹aj iz stavka 1. toèke 9. ovoga èlanka mo¾e se izreæi i za¹titna mjera oduzimanja radijske postaje.

(5) Za istovjetne prekr¹aje iz stavka 1. ovoga èlanka uèinjene po drugi puta u razdoblju od dvije godine izrièe se najveæa kazna, a za istovjetan prekr¹aj iz stavka 1. toèke 9. ovoga èlanka uèinjen po drugi puta u razdoblju od dvije godine obvezno se izrièe i za¹titna mjera oduzimanja radijske postaje.

Èlanak 96.

(1) Novèanom kaznom do 200.000,00 kuna kaznit æe se za prekr¹aj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. èlanka 6. stavka 2. ili 6., ili

 2. èlanka 12. stavka 2. toèke 1., 2., 4. ili 5., ili stavka 3., ili

 3. èlanka 13. stavka 1., ili

 4. èlanka 14. stavka 1., ili

 5. èlanka 17. stavka 1., ili

 6. èlanka 22. stavka 1. toèke 1. ili 2., ili stavka 2., ili

 7. èlanka 26. stavka 3., ili

 8. èlanka 27. stavka 2., ili

 9. èlanka 29. stavka 2. ili 5., ili

10. èlanka 30. stavka 16., ili

11. èlanka 33. stavka 2., ili

12. èlanka 37. stavka 4., ili

13. èlanka 40. stavka 1., ili

14. èlanka 49. stavka 2. ili 7., ili

15. èlanka 50. stavka 4., ili

16. èlanka 52., ili

17. èlanka 53. stavka 1., 2. ili 3., ili

18. èlanka 61. stavka 1., 2. ili 3., ili

19. èlanka 64. stavka 1. toèke 2., ili

20. èlanka 67. stavka 2., ili

21. èlanka 68. stavka 1. ili 4., ili

22. èlanka 69. stavka 2., ili

23. èlanka 70. stavka 1., ili

24. èlanka 73. stavka 3., ili

25. èlanka 75. stavka 4., ili

26. èlanka 76. stavka 7. ili 10., ili

27. èlanka 77. stavka 1., ili

28. èlanka 78. stavka 2., ili

29. èlanka 79. stavka 1. toèke 1., 2. ili 3., ili stavka 2., ili

30. èlanka 81. stavka 4. ili 6., ili

31. èlanka 82. stavka 1., 2., 5., 6., 7. ili 8., ili

32. èlanka 84. stavka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.,
           12., 13., 14. ili 18., ili

33. èlanka 85. stavka 1., 2., 3. ili 4., ili

34. èlanka 86. stavka 1., 2. ili 3., ili

35. èlanka 87. stavka 2. ili 3., ili

36. èlanka 88. stavka 1., ili

37. èlanka 89. stavka 1., 2. ili 3., ili

38. èlanka 94. stavka 2.

(2) Za prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 100.000,00 kuna.

(3) Ako prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka poèini fizièka osoba, kaznit æe se novèanom kaznom do 100.000,00 kuna.

(4) Za istovjetan prekr¹aj iz stavka 1. toèke 17. ovoga èlanka uèinjen po drugi puta u razdoblju od dvije godine izrièe se najveæa kazna iz stavka 1., 2. i 3. ovoga èlanka, a mo¾e se izreæi i za¹titna mjera oduzimanja radijske postaje.

Èlanak 97.

(1) Novèanom kaznom do 100.000,00 kuna kaznit æe se za prekr¹aj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. èlanka 6. stavka 11. ili 12., ili

 2. èlanka 12. stavka 2. toèke 3., ili

 3. èlanka 13. stavka 2. ili 3., ili

 4. èlanka 15. stavka 1. ili 2., ili

 5. èlanka 18. stavka 1., 2., 4., 5., 12., 13., 14. ili 15., ili

 6. èlanka 22. stavka 3., ili

 7. èlanka 33. stavka 5., ili

 8. èlanka 34. stavka 3., ili

 9. èlanka 35. stavka 1. ili 4., ili

10. èlanka 36., ili

11. èlanka 37. stavka 1., ili

12. èlanka 39. stavka 1., 2., 4., 5., 7. ili 8., ili

13. èlanka 41. stavka 1., ili

14. èlanka 48. stavka 2., ili

15. èlanka 60. stavka 2. ili 3., ili

16. èlanka 61. stavka 5. ili 7., ili

17. èlanka 62. stavka 1. ili 2., ili

18. èlanka 63. stavka 1., ili

19. èlanka 64. stavka 2., ili

20. èlanka 67. stavka 1., ili

21. èlanka 68. stavka 6., ili

22. èlanka 69. stavka 1., ili

23. èlanka 83. stavka 1. ili 2., ili

24. èlanka 90. stavka 3., ili

25. èlanka 91. stavka 1., 2., 3., ili 4.

(2) Za prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 50.000,00 kuna.

(3) Ako prekr¹aj iz stavka 1. ovoga èlanka poèini fizièka osoba, kaznit æe se novèanom kaznom do 50.000,00 kuna.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVR©NE ODREDBE

Èlanak 98.

(1) Osoba koja je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala djelatnost javnih telekomunikacija na temelju koncesije ili ovlasti dane prema propisima koji su va¾ili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja obavljati tu djelatnost prema odredbama ovoga Zakona do isteka roka va¾enja te koncesije ili ovlasti.

(2) Odobrenje ili dozvola za radijsku postaju dana prema propisima koji su va¾ili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka na koji je izdana, a ta radijska postaja mo¾e se upotrebljavati do isteka navedenoga roka uz uvjete utvrðene u odobrenju ili dozvoli, prema odredbama ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba koja obavlja djelatnost u javnim telekomunikacijama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona bez koncesije, prema propisima koji su va¾ili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona mora uskladiti obavljanje te djelatnosti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 1. sijeènja 2000., osim usklaðenja s odredbom iz èlanka 40. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, za ¹to je krajnji rok 31. prosinca 2000., te mora, najkasnije do 1. sijeènja 2001. pribaviti propisanu koncesiju, te sklopiti propisani ugovor o koncesiji.

(4) HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. (u daljnjem tekstu: HT d.d.) ima sljedeæa iskljuèiva prava do 31. prosinca 2002. godine:

1. pravo biti operator nepokretne javne telekomunikacijske mre¾e,

2. pravo pru¾ati javne govorne usluge putem nepokretne mre¾e,

3. pravo pru¾ati meðunarodne telekomunikacijske usluge.

(5) Vlada Republike Hrvatske dodijelit æe koncesiju i sklopiti ugovor o koncesiji s HT d.d.-om. Takav ugovor o koncesiji mora:

1. utvrditi iskljuèivo pravo HT d.d.-a da bude operator nepokretne javne telekomunikacijske mre¾e do 31. prosinca 2002.,

2. utvrditi iskljuèivo pravo HT d.d.-a da pru¾a javne govorne usluge putem nepokretne mre¾e do 31. prosinca 2002.,

3. utvrditi iskljuèivo pravo HT d.d.-a da pru¾a meðunarodne telekomunikacijske usluge do 31. prosinca 2002.,

4. utvrditi prava i obveze glede meðusobnog povezivanja te zahtjeve glede pru¾anja osnovnih usluga, osuvremenjivanja mre¾e, izgradnje mre¾e, kakvoæe usluga i za¹tite korisnika, uzimajuæi u obzir iskljuèiva prava iz toèke 1., 2. i 3. ovoga stavka,

5. utvrditi postupak odreðivanja najvi¹e razine cijena koji se temelji na objavljenom cjeniku za korisnike telekomunikacijskih usluga koje se pru¾aju u skladu s iskljuèivim pravima iz toèke 1., 2. i 3. ovoga stavka, u onome opsegu koji je potreban u svrhu osiguranja tro¹kovne orijentiranosti cijena, te za¹tite korisnika. Takav postupak zamjenjuje bilo kakvo pojedinaèno odobrenje cijena ili potrebe odreðivanja cijena utvrðene ovim Zakonom.

(6) Osim ako je to predviðeno ugovorom o koncesiji, tijekom razdoblja trajanja iskljuèivih prava, ugovor o koncesiji iz stavka 5. ovoga èlanka neæe biti izmijenjen bilo kojim podzakonskim propisom, ukljuèujuæi pravilnike, osim onih podzakonskih propisa koji su usvojeni u svrhu udovoljavanja Republike Hrvatske meðunarodnim obvezama.

(7) Ugovor o koncesiji iz stavka 5. ovoga èlanka uskladit æe se s odredbama ovoga Zakona s uèinkom od 1. sijeènja 2003. na naèin da æe bilo koja posebna prava i obveze iz ugovora o koncesiji navedena u toèki 4. i 5. stavka 5., te u stavku 6. ovoga èlanka prestati va¾iti.

(8) Vlada Republike Hrvatske dodijelit æe koncesije i sklopiti ugovore o koncesiji s HT d.d.-om za obavljanje telekomunikacijskih usluga koje je HT d.d. obavljao, odnosno imao pravo obavljati bez koncesije prema propisima koji su va¾ili do stupanja na snagu ovoga Zakona. Posebno, Vlada Republike Hrvatske dodijelit æe koncesiju HT d.d.-u za izgradnju i uporabu javnih telekomunikacija u globalnom sustavu pokretne mre¾e GSM, pod jednakim i nediskriminirajuæim uvjetima.

Èlanak 99.

Postupci zapoèeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovr¹it æe se prema propisima koji su va¾ili do stupanja na snagu ovoga Zakona ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom, a prema ovome Zakonu u sluèaju da je to za stranku povoljnije.

Èlanak 100.

(1) Ministar æe donijeti propise koje je ovla¹ten donijeti prema odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Ravnatelj Zavoda æe donijeti propise koje je ovla¹ten donijeti prema odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(3) Do dono¹enja podzakonskih propisa iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka primjenjivat æe se odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/94.) ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

(4) Vlada Republike Hrvatske æe opæe ciljeve iz stavka 2. èlanka 4. ovoga Zakona Hrvatskome dr¾avnom saboru podnijeti najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Èlanak 101.

Danom poèetka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje va¾iti Zakon o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/94.).

Poèetak rada Hrvatskog zavoda za telekomunikacije

Èlanak 102.

(1) Zavod æe zapoèeti s radom 1. sijeènja 2000.

(2) Vlada Republike Hrvatske æe odmah nakon stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati privremenog ravnatelja Zavoda, koji æe obaviti pripreme za poèetak rada Zavoda, po potrebi pribaviti potrebne dozvole za poèetak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.

(3) Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da najkasnije do 1. rujna 1999. predlo¾i Zastupnièkom domu Hrvatskoga dr¾avnog sabora èlanove Upravnog vijeæa Zavoda.

(4) Obvezuje se Upravno vijeæe Zavoda da najkasnije do 1. prosinca 1999. donese Statut Zavoda.

(5) Ministar æe najkasnije do 1. prosinca 1999. donijeti akt kojim æe odrediti koja sredstva i oprema koju upotrebljava Ministarstvo pomorstva, prometa i veza postaje imovinom Zavoda, te zajedno s privremenim ravnateljem Zavoda odrediti koji zaposlenici Ministarstva pomorstva, prometa i veza, koji su obavljali poslove koji prema ovome Zakonu ulaze u djelokrug Zavoda, postaju 1. prosinca 1999. zaposlenici Zavoda.

(6) Do poèetka rada Zavoda poslove iz njegova djelokruga obavljat æe Ministarstvo.

Èlanak 103.

(1) Iznimno od odredbe iz èlanka 98. stavka 3. i èlanka 104. ovoga Zakona, odredbe o davanju koncesije za usluge navedene u èlanku 98. stavku 4. ovoga Zakona pravnim osobama koje nisu obavljale te usluge na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prema prija¹njim propisima, te odredbe Dijela V. ovoga Zakona, poèet æe se primjenjivati od 1. sijeènja 2003.

(2) Izvr¹enje obveze iz èlanka 7. toèke 6. te èlanka 12. stavka 2. toèke 4. ovoga Zakona uvjetuje se do 31. prosinca 2002. postojanjem tehnièke moguænosti za izvr¹enje te obveze. Do tog roka davatelj javnih govornih usluga mora stvoriti tehnièke moguænosti za izvr¹enje te obveze za sve korisnike svojih usluga.

Stupanje na snagu i poèetak primjenjivanja Zakona

Èlanak 104.

Ovaj Zakon stupa na snagu i poèinje se primjenjivati osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 344-01/99-02/01
Zagreb, 30. lipnja 1999.

ZASTUPNIÈKI DOM
HRVATSKOGA DR®AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupnièkog doma
Hrvatskoga dr¾avnog sabora
akademik Vlatko Pavletiæ, v. r.