Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, 1999. IX. 24.

ZASTUPNIÈKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Ovim se Ustavnim zakonom ureðuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava èovjeka i graðanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Èlanak 2.

(1) Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom državnom saboru.

(2) Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost za izraðeno mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. (3) Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. (4) Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateèen da èini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom sluèaju državno tijelo, koje je suca Ustavnog suda pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. (5) Ustavni sud može odluèiti da sudac Ustavnog suda protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje.

(1) Za suca Ustavnog suda se može izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili struènim radom ili svojim javnim djelovanjem. (2) Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete iz stavka 1. ovoga èlanka može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. (3) Suci Ustavnog suda biraju se osobito iz reda sudaca, državnih odvjetnika, državnih pravobranitelja, odvjetnika i sveuèilišnih nastavnika pravnih znanosti.

Prije nego što stupe na dužnost suci Ustavnog suda polažu pred predsjednikom Republike Hrvatske ovu prisegu: »Prisežem svojom èašæu da æu se u obavljanju dužnosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da æu savjesno obavljati svoju dužnost.« Èlanak 8.

(1) Suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

(2) Sveuèilišni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda može, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveuèilišni nastavnik pravnih znanosti. (3) U smislu ovoga Ustavnog zakona ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom dužnošæu ni druga znanstvena i struèna djelatnost, niti èlansko djelovanje u institutima i udrugama pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udrugama. Èlanak 10.

- ako bude osuðen na zatvorsku kaznu zbog poèinjenoga kaznenog djela,

(1) Ako sudac Ustavnog suda zatraži da bude razriješen dužnosti, a Zastupnièki dom Hrvatskoga državnog sabora ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Ustavni sud æe na zahtjev predsjednika ili suca Ustavnog suda utvrditi da mu je prestao mandat.

(5) Odluku o prijedlogu iz stavka 4. ovoga èlanka donosi Ustavni sud veæinom glasova svih sudaca.

(2) Odluku o udaljenju donosi, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda, Ustavni sud veæinom glasova svih sudaca. (3) Prijedlog za udaljenje predsjednika Ustavnog suda podnose tri suca.

(4) Odluku o prijedlogu za udaljenje predsjednika Ustavnog suda donosi Ustavni sud veæinom glasova svih sudaca. Èlanak 13.

Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od èetiri godine veæinom glasova svih sudaca. Èlanak 15.

(4) Ako podnesak nije predan Ustavnom sudu, nego drugome tijelu, a stigne Ustavnom sudu nakon proteka roka za podnošenje podneska, smatrat æe se da je podnesen u roku ako je podnositelj podnio podnesak tome tijelu iz neznanja ili oèiglednom pogreškom. Èlanak 17.

(1) Podnesci kojima se pokreæe postupak, odnosno predlaže pokretanje postupka, kao i druge pisane izjave, prijedlozi i priopæenja upuæuju se Ustavnom sudu na hrvatskome jeziku i latiniènom pismu. (2) Ako je, pod uvjetima propisanim zakonom, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinièno pismo u službenu uporabu uveden i drugi jezik te æirilièno ili koje drugo pismo, sudionik u postupku koji ima prebivalište, odnosno sjedište na podruèju te lokalne jedinice može uputiti podneske Ustavnom sudu i na tom drugom jeziku i æiriliènom ili kojem drugom pismu. Èlanak 18.

(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan Ustavnom sudu u roku odreðenom za dopunu ili ispravak, smatrat æe se da je podnesen onog dana kad je prvi puta bio podnesen.

(1) Postupak vodi sudac Ustavnog suda. (2) Postupak treba voditi tako da omoguæi Ustavnom sudu donošenje odluke o biti stvari.

Kada dostavu treba obaviti fizièkim ili pravnim osobama u inozemstvu ili strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostava æe se obaviti diplomatskim odnosno konzularnim putem, ako u meðunarodnom ugovoru nije što drugo odreðeno.

U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove postupka, ako Ustavni sud ne odluèi drukèije. Èlanak 23.

(1) Ustavni sud donosi odluke i rješenja veæinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukèije odreðeno.

(6) Sudac Ustavnog suda se ne može uzdržati od glasovanja, osim u sluèaju kada je sudjelovao u donošenju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odluèivanja. Èlanak 27.

(2) Uvod odluke, odnosno rješenja sadrži: naziv Ustavnog suda, ime i prezime predsjednika i sudaca Ustavnog suda koji su sudjelovali u donošenju odluke, odnosno rješenja, kratku oznaku predmeta odluèivanja, te dan kada je odluka, odnosno rješenje doneseno. (3) Izreka sadrži odluku Ustavnog suda o predmetu odluèivanja. (4) U obrazloženju Ustavni sud æe izložiti sadržaj podneska kojim se predlaže pokretanje postupka, odnosno kojim je postupak pokrenut, navesti razloge zbog kojih je odluèio kao u izreci i propise na kojima je utemeljio odluku.

(1) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rješenja sudionicima u postupku. (2) Kada se pozivi, odluke, odnosno rješenja Ustavnog suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga dostaviti sudionicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rješenja na oglasnu ploèu Ustavnog suda.

(3) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke, odnosno rješenja na oglasnu ploèu Ustavnog suda.

(1) Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštovati svaka fizièka i pravna osoba. (2) Sva tijela državne vlasti i lokalne samouprave i uprave dužna su u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.

(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava preko tijela državne uprave provedbu odluka i rješenja Ustavnog suda. (4) Ustavni sud može sam odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke, odnosno rješenja.

(5) Ustavni sud može odrediti naèin provedbe svoje odluke, odnosno rješenja.

Ako ovim Ustavnim zakonom nije propisano drukèije Ustavni sud u postupku podredno smisleno primjenjuje odredbe odgovarajuæih postupovnih zakona Republike Hrvatske.

- predstavnièka tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave. Èlanak 35.

Èlanak 37.

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati oznaku odredbi èija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeðene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i peèat podnositelja zahtjeva. (2) U zahtjevu podnositelj može navesti i druge èinjenice od znaèenja za ocjenu stvari, kao i svoje mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti. Èlanak 38.

Svaki zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom predsjednik Ustavnog suda uputit æe na obradu sucu izvjestitelju.

(1) Na prijedlog suca izvjestitelja Ustavni sud može dostaviti zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka na odgovor tijelu koje je donijelo osporeni propis.

(1) O prijedlogu kojim se traži da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, Ustavni sud na sjednici odluèuje rješenjem hoæe li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak. (2) O pokretanju postupka, odnosno neprihvaæanju prijedloga za pokretanje postupka, Ustavni sud æe obavijestiti sudionike postupka.

(1) Na sjednici sudac izvjestitelj usmeno obrazlaže izvješæe i prema potrebi daje dopunska obrazloženja. (2) Sudac može ovlastiti savjetnika da na sjednici izloži predmet.

(3) Nakon toga predsjednik Ustavnog suda otvara raspravu. (4) Nakon završene rasprave o predmetu, predsjednik iznosi na odluèivanje prijedlog suca izvjestitelja, a zatim i druge prijedloge iznesene u raspravi o predmetu.

(1) Ustavni sud na sjednici može zakljuèiti da æe o biti stvari odluèiti na temelju javne rasprave. (2) Javnu raspravu zakazuje predsjednik Ustavnog suda. (3) Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku i predstavnici državnih tijela, tijela lokalne samouprave i uprave i udruga, kao i osobe sudjelovanje kojih je na javnoj raspravi potrebno.

(5) U opravdanim sluèajevima Ustavni sud može odgoditi javnu raspravu i zakazati novu.

(1) Ustavni sud donosi odluku na posebnoj sjednici. (2) Sjednica Ustavnog suda može se održati ako je na sjednici nazoèna veæina ukupnoga broja sudaca. (3) U zapisnik te sjednice unose se podaci o predmetu, o tome kako je predmet riješen, te o glasovanju (tko je glasovao »za« a tko »protiv«).

(1) Ustavni sud æe ukinuti ili poništiti drugi propis, ili pojedine njegove odredbe, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom.

- ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji položaj. Èlanak 55.

(1) U sluèaju da je postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom pokrenut pred Ustavnim sudom, a taj zakon, odnosno drugi propis nadležno tijelo ukine ili izmijeni prije okonèanja postupka pred Ustavnim sudom. Ustavni sud dovršit æe pokrenuti postupak. (2) U sluèaju da utvrdi neustavnost ukinutog ili izmijenjenog zakona odnosno neustavnost ili nezakonitost drugog propisa iz stavka 1. ovoga èlanka, Ustavni sud donijet æe odluku o njegovoj neustavnosti ili nezakonitosti na temelju koje svatko kome je povrijeðeno pravo pravomoænim pojedinaènim aktom donijetim na temelju ukinutog ili izmijenjenog zakona ili drugog propisa ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinaènog akta odgovarajuæom primjenom odredbi èlanka 56. ovoga Ustavnog zakona. Èlanak 56.

(2) Svaka fizièka i pravna osoba kojoj je povrijeðeno pravo pravomoænim pojedinaènim aktom donijetim na osnovi ukinutog zakona ili drugoga ukinutog ili poništenog propisa ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu toga pojedinaènog akta odgovarajuæom primjenom odredaba o ponavljanju postupka. (3) Prijedlog za izmjenu pojedinaènog akta iz stavka 2. ovoga èlanka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«. Taj se prijedlog može podnijeti ako od dostave pojedinaènog akta, kojim je postupak pravomoæno okonèan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis, nije proteklo više od godine dana. Ako je odlukom Ustavnog suda propis poništen, prijedlog se može podnijeti ako od dostave pojedinaènog akta, kojim je postupak pravomoæno okonèan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga Ustavnom sudu, nije proteklo više od dvije godine. (4) Izvršenje konaènih, odnosno pravomoænih pojedinaènih akata donijetih na osnovi ukinutog zakona ili ukinutog, odnosno poništenoga drugoga propisa ne može se ni odrediti ni provesti, a ako je izvršenje zapoèeto obustavit æe se. (5) Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinaènog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom propisa koji je neustavan, odnosno nezakonit, Ustavni sud može odrediti da se te posljedice otklone povratom u prijašnje stanje, naknadom štete ili na drugi naèin. (6) Ustavni sud æe odluku iz prethodnog stavka donijeti na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Prijedlog se podnosi u roku od 30 dana po pravomoænom okonèanju postupka za izmjenu pojedinaènog akta.

Kad sud pravomoænom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeðeno neko pravo može zahtijevati izmjenu pravomoæne odluke suda u roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda. Èlanak 58.

(3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parniènom ili izvanparniènom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odluèeno i o tim pravnim sredstvima. (4) Ustavni sud iznimno može pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije negoli je iscrpljen pravni put ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom, odnosno nedonošenjem akta u razumnom roku grubo vrijeðaju ustavna prava ili slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tužbe mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.

(1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, jedinstveni matièni broj graðana, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoænika, oznaku odluke kojom je povrijeðeno neko pravo ili sloboda, naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeðeno, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. (2) Uz tužbu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

(1) Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne tužbe, Ustavni sud æe dopustiti povrat u prijašnje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzroèio propuštanje podnese prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tužbu. (2) Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

(2) Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzroèila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veæa šteta.

(1) O ustavnoj tužbi odluèuje vijeæe sastavljeno od pet sudaca. (2) Vijeæe sastavljeno od tri suca odluèuje o ustavnim tužbama kada ne postoje pretpostavke za odluèivanje o biti stvari (nepravodobnost, nedopuštenost i dr.) (3) Vijeæe može odluèiti samo jednoglasno i u punom sastavu. (4) Ako se u vijeæu ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeæe smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu, o ustavnoj tužbi odluèit æe Ustavni sud na sjednici. Èlanak 65.

- poziva podnositelja ustavne tužbe da je u odreðenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tužbe ne može utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tužba nije potpisana (nepotpuna ustavna tužba), - dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne,

Ustavni sud æe rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: ako nije nadležan; ako je ustavna tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedopuštena. Tužba je nedopuštena: ako nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo, osim iznimke predviðene u èlanku 59. ovoga Ustavnog zakona, ako je tužbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino podnošenje, te ako je tužbu podnijela pravna osoba koja ne može biti nositelj ustavnih prava i sloboda. Èlanak 69.

Ako utvrdi da je ustavno pravo, ili sloboda, podnositelja ustavne tužbe povrijeðeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud æe odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomièno, i taj akt. Èlanak 71.

(1) Kada ustavnu tužbu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud u obrazloženju navodi koje je ustavno pravo, odnosno sloboda povrijeðeno i u èemu se povreda sastoji. (2) Tijelo èiji je akt ukinut dužno je umjesto ukinutog akta donijeti drugi, pri èemu je vezano odlukom Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrðenih sloboda i prava podnositelja tužbe. Èlanak 74.

(1) Izvornik odluke, odnosno rješenja potpisuju predsjednik vijeæa (ako je o ustavnoj tužbi odluèilo vijeæe), odnosno predsjednik Ustavnog suda (ako je o ustavnoj tužbi odluèila sjednica Ustavnog suda), kao i sudac izvjestitelj i savjetnik. (2) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rješenja podnositelju ustavne tužbe, tijelu koje je donijelo osporeni akt, te osobi koju je Ustavni sud pozvao da se izjasni. Èlanak 75.

(1) Ako doðe do sukoba nadležnosti izmeðu tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, zato što odreðeno tijelo zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti prihvaæa nadležnost u istom predmetu, svako od tih tijela može zahtijevati od Ustavnog suda da riješi nastali sukob nadležnosti.

(1) Ako doðe do sukoba nadležnosti izmeðu tijela zakonodavne i izvršne ili sudbene vlasti, zato što odreðeno tijelo zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti odbija nadležnost u istom predmetu, zahtjev za rješenje sukoba nadležnosti može se podnijeti po pravomoænosti odluke suda, odnosno konaènosti odluke tijela izvršne vlasti ili odgovarajuæe odluke zakonodavnog tijela, koje je prvo odluèilo o svojoj nadležnosti.

(1) Zahtjev Zastupnièkog doma Hrvatskoga državnog sabora za utvrðivanje odgovornosti predsjednika Republike sadrži èinjenièni opis i pravnu naznaku te dokaze o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike Hrvatske stavlja na teret. (2) Ustavni sud æe pribaviti stajalište predsjednika Republike o zahtjevu Zastupnièkog doma i omoguæiti mu sudjelovanje u postupku. Èlanak 80.

Ustavni sud nadzire ustavnost programa i djelovanja politièkih stranaka, te zabranjuje njihov rad ako utvrdi da su se za to stekli Ustavom i zakonom utvrðeni uvjeti. Èlanak 82.

Kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud æe o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopæavanja, po potrebi upozoriti nadležna tijela, a u sluèaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, poništit æe sve ili pojedine izborne radnje i odluke, koje su prethodile takvoj povredi. Èlanak 87.

(1) Politièke stranke, kandidati, najmanje 100 biraèa ili najmanje 5% biraèa izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva u zaštiti izbornog prava podnijeti žalbu Ustavnom sudu (izborni spor). (2) Žalba se podnosi Ustavnom sudu putem nadležnoga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati raèunajuæi od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje.

(4) Žalba ne odgaða obavljanje izbornih radnji koje su propisane izbornim zakonom.

(2) Rješavanje izbornih sporova Ustavni sud provodi u vijeæu sastavljenom od tri suca koje na prijedlog predsjednika Ustavnog suda imenuje Ustavni sud na sjednici. Èlanak 90.

(2) Rokovi utvrðeni ovim Ustavnim zakonom poèinju teæi njegovim stupanjem na snagu.

akademik Vlatko Pavletiæ, v. r.